Što čeka vlasnike zgrada? Novi Zakon o priuštivom stanovanju donosi velike promjene

U sklopu novog Zakona o priuštivom stanovanju jedna od najrelevantnijih tema nesumnjivo je cijena života u stambenih zgradama i kako smanjiti račune za istu. O tome je u programu N1 televizije govorio Tin Bašić, suosnivač ZGRADOnačelnik.hr-a i dugogodišnji novinar.

Za početak je predstavio priručnik Grijanje i hlađenje kojima građane upoznaju s koracima koji su potrebni da bi 'svoje nekretnine doveli u red' i što imati na umu sa svrhom smanjenja računa za režije.

'Imamo europske direktive koje su stupile na snagu i moramo ih prebaciti u naše zakonodavstvo. Završilo je savjetovanje za novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, ići će i promjene Zakona o gradnji', otkriva Bašić.

EU je svim članicama zadala cilj dekarbonizacije do 2050.

'Jednostavnim riječima - moramo emitirati 0 emisija CO2. Moramo paziti na grijanje, energente, a ako i stavimo iznimno bitne klimatske promjene po strani, imamo i financijski aspekt koji nas sve 'kači'. Problem je u poduzetništvu - naši poduzetnici plaćaju drugu najskuplju struju u Europi, dok naši građani plaćaju ispodprosječnu cijenu', kaže, no kako ističe - subvencije Vlade neće trajati vječno.

Koje su perspektive za starije zgrade?

'Javne zgrade će u narednim godinama morati početi s implementacijom sustava solarnih elektrana na krovovima. Nove zgrade po defaultu moraju imati '0 emisija', što znači da su na razini 'pasivne kuće'; imaju iznimno dobru izolaciju, solarne panele na krovu, dizalice topline, možda koriste i geotermalnu energiju, biomasu', pojašnjava i napominje da je to vrlo skupo i vrlo komplicirano.

U Hrvatskoj imamo 75 posto zgradarskog fonda koji je izgrađen do 2000. godine što znači da su potpuno energetski neučinkovite. Stručnjak govori 

Novi Zakon o održavanju

'Održavanje zgrada unazad 50 godina bilo je gotovo nikakvo, ali nadamo se da će se to malo pokrenuti uz novi Zakon o održavanju. Zapadne članice imaju takve standarde da svakih 30-40 godina mijenjaju vanjske ovojnice zgrade (fasadu). Mi imamo zgrade koje su izgrađene 40-ih, a nikad nisu mijenjale fasadu. Znamo da 20 centimetara žbuke ne znači apsolutno ništa u smislu grijanja i hlađenja', govori Bašić.

Osvrnuo se i na energetsku obnovu zgrada za koje je država raspisivala natječaje čime se postiže efikasniji i povoljniji sustavi grijanja i hlađenja. Njih raspisuje Ministarstvo graditeljstva.

'To su iznimno veliki novci. Zadnji takav natječaj je raspisan prije dvije godine, a zatvaraju se u sekundama. Država je kroz nacionalne programe sufinancirala s između 50 i 80 posto, ovisno o vrsti obnove', dodaje.

Modeli subvencioniranja odlaze u prošlost

Od iduće godine, kako kaže, više neće biti modela subvencioniranja. Zamijenit će ga, kako od nas zahtijeva EU, da se ide u sustav 'financijskih instrumenata'. Bašić pojašnjava: 'Zgrada će dići kredit, morat će ispuniti uvjete po projektu - određenu uštedu energiju itd. U to će biti uključena Hrvatska banka za obnovu i razvitak kao i komercijalne banke, a u kojim iznosima - to ćemo vidjeti otom-potom', zaključuje i dodaje da će određene prilike biti otvorene i u sklopu Zakona o priuštivom stanovanju.

Pitanje OIB-a zgrada

Pitanje OIB-a zgrade pokrenula je brojne rasprave u javnom prostoru. Koliko zgrada uopće ima taj OIB i koliko je kompliciran proces njegovog dobivanja?

'Od sredine srpnja dobili smo potrebnu regulativu za registracije zgrada. OIB je obvezan tako da biti potreban za sve buduće modele. Ključ u cijeloj priči je - mi imamo jako puno zgrada. S druge pak strane - mi ne znamo koliko mi imamo zgrada. Prvi put u hrvatskoj povijesti radimo svojevrstan registar na temelju kojeg ćemo znati koliko imamo zajednica suvlasnika, odnosno zgrada. Naša pretpostavka je da će ih biti oko 20 tisuća. To je ogromna količina podataka', ističe Bašić