Kritike Zakona o priuštivom stanovanju: 'Država je u POS uložila 650 milijuna eura, mnogi su preprodani'

Saborski zastupnik stranke Možemo! Marin Živković kritizirao je danas nacrt Zakona o priuštivom stanovanju, koji na saborsku raspravu stiže sutra, ističući da sadrži strukturne slabosti koje mogu dovesti do suprotnog učinka od deklariranog cilja. Stava je kako će, umjesto rješavanja krize priuštivosti, institucionalizirati špekulacije i fragmentirati sustav.

Živković je podsjetio na lekcije iz Programa socijalnih stanova, tzv. POS-a, gdje je država uložila 650 milijuna eura u preko 9000 stanova, ali bez pouzdanih podataka o njihovoj trenutačnoj namjeni.

'Mnogi su preprodani po tržišnim cijenama ili završili u dnevnom najmu. Ako ponavljamo iste obrasce, dobit ćemo iste rezultate. Dobro je što su u Vladi prihvatili naš prijedlog prava nazadkupa na stanove prodane po POS modelu kako ti stanovi ne bi postali dio špekulativnog kapitala, ali pozivamo Vladu da u provedbi namjeni više stanova za najam, nego za prodaju', naveo je. 

Najveći problem, prema Živkoviću, jest program priuštivog najma.

'Država isplaćuje višegodišnje, iznadtržišne najmove vlasnicima praznih nekretnina, uz minimalan rizik za njih. To je masivan transfer javnog novca prema vlasnicima imovine, koji dodatno institucionalizira špekulantsku logiku, bez stvaranja ikakvog javnog stambenog fonda. Kao što kaže promotivni spot - 'sigurna zarada za vlasnike'; i to je točno. 

Zakon propušta i socijalnu dimenziju, ne obuhvaćajući dovoljno beskućnike, siromašne, mlade iz alternativne skrbi ili žrtve nasilja, a model nažalost ne prepoznaje suvremene oblike stanovanja poput cimera ili zajedničkog najma. Također, politika oporezivanja praznih nekretnina pokazuje ozbiljan deficit provedbenog kapaciteta. Ako se oporezuje tek mali postotak praznih stanova, kao što je to trenutačno slučaj, mjera gubi vjerodostojnost, a građani koji uredno plaćaju porez mogu legitimno osjećati nepravdu.

Također, model stvara paralelne sustave dodjele koji povećavaju administraciju i nejednakost; gradovi već imaju kriterije, liste i modele koji odgovaraju lokalnim potrebama', rekao je Živković.

Dodao je kako je model određivanja najamnine prema prihodima, po uzoru na grad Zagreb, korak naprijed, ali kako je formula prejednostavna. 

'Ne uzima dovoljno u obzir veličinu kućanstva ni specifične troškove, primjerice kod osoba s invaliditetom. Stambena sigurnost zahtijeva dugoročnu predvidljivost, a ne godišnje revidiranje tisuća ugovora', obrazložio je. 

Kod stambenih zadruga - zakon napokon priznaje model, ali ga, ustvrdio je, slabi nedostatkom jasnog poreznog i računovodstvenog okvira i mogućnošću široke državne intervencije.

'Temeljno je pitanje sutrašnje rasprave jednostavno - želimo li sustav koji dugoročno povećava javni stambeni fond i stabilizira tržište ili sustav koji javnim novcem subvencionira postojeće vlasnike bez stvaranja novih javnih kapaciteta? Ako stanovanje promatramo kao robu poput svake druge, onda potpuno promašujemo poantu - a to je da je ono osnovna društvena infrastruktura. Uspješne stambene politike grade se desetljećima, uz konzistentan smjer i široki društveni konsenzus. Upravo je zato ključno da se zakon doradi sada prije nego što proizvede skupe i teško popravljive posljedice', zaključio je Živković.

Predsjednica Kluba Sandra Benčić naglasila je da je Hrvatska prošle godine liberalizirala pravo stjecanja vlasništva nad nekretninama u RH za sve državljane trećih zemalja koje su zemlje članice OECD-a i tako propustila staviti ograničenja na kupnju, tzv. rezervacije na odredbe kako bi zaštitila vlastite nacionalne interese. Naglasila je da očekuje od Vlade da to napravi prije ulaska u OECD i podsjetila da je stranka Možemo! još 2019. pozivala Vladu da poduzme mjere kako bi povećala javni stambeni fond kako bi se ljudima osigurao povoljniji najam i priuštivo stanovanje, no tada ih je Vlada HDZ-a nazivala radikalima.