Vinarski sektor u problemu - novi paket mjera iz EU pokušava ga spasiti

Nije tajna da je vinski sektor u Europi u problemu. Potrošnja vina od 2010. godine do danas gotovo se prepolovila. Najviše je pala za vrijeme pandemije COVID-19 i nije se oporavila, a primjerice, zemlje Europske unije u 2024. proizvele su 150 milijuna hektolitara vina, dok je potrošnja pala na 96 milijuna hektolitara. 

Vinski sektor Europske unije čini 60% globalne proizvodnje vina i 60% vrijednosti izvoza vina na svijetu, te doprinosi s 0,8 posto BDP-a, prema podacima industrije, što je na razini čelika. Osim toga, vinski sektor igra važnu ulogu u ruralnom razvoju, turizmu i gastronomiji. 

Promjena u potrošačkim trendovima, klimatske promjene te tržišne nesigurnosti, uključujući i najavljene carine SAD-a, ozbiljan su udarac na sektor. 

Zbog svega navedenog, Europska komisija formirala je prijedlog mjera kako bi osigurala da vinski sektor ostane konkurentan:

Sprječavanje viškova vina: Države članice bit će poticane na poduzimanje mjera za sprječavanje viškova, što znači da će se olakšati plaćanje proizvođačima za uklanjanje vinove loze ('grubbing up') i zelenih berbi (uklanjanje nezrelog grožđa prije berbe) kako bi se spriječila prekomjerna proizvodnja, pomoglo stabilizaciji tržišta i zaštitilo proizvođače od financijskih teškoća.

Fleksibilnost sadnje: Proizvođači će imati dodatnu fleksibilnost u okviru odobrenja za sadnju. To će im pomoći u donošenju odluka o ulaganjima u trenutačnom promjenjivom kontekstu. Države članice također će moći obustaviti novu sadnju u područjima gdje postoji višak proizvodnje.

Odgovor na klimatske izazove: Sektor će dobiti jaču podršku kako bi postao otporniji na klimatske promjene. Države članice mogu povećati potporu za ulaganje kako bi mogle povratiti do 80%, umjesto dosadašnjih 50%, ulaganja u klimatski prihvatljive vinogradarske projekte.

Marketing: Marketing inovativnih proizvoda bit će lakši, uz jasnija pravila i zajedničke oznake za proizvode vina s nižim udjelom alkohola na jedinstvenom tržištu, vina sa smanjenim udjelom alkohola - niskoalkoholna i bezalkoholna vina.

Jednake etikete za vino: Pojednostavljena će biti birokracija, umjesto dosadašnjih različitih pravila označavanja na bocama vina u različitim zemljama, bit će zajednička etiketa s QR kodom, čime će se smanjiti troškovi i pojednostaviti trgovina preko granica EU, a istovremeno će potrošačima omogućiti lakši pristup informacijama.

Vinski turizam: Grupe proizvođača vina sa zaštićenom geografskom oznakom dobit će pomoć za razvoj vinskog turizma, čime će se potaknuti gospodarski razvoj u ruralnim područjima.

Duža promocija: Trajanje EU-financiranih promotivnih kampanja za konsolidaciju tržišta u trećim zemljama bit će produženo s 3 na 5 godina kako bi se osigurala bolja promocija europskih vina.

Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za poljoprivredu te Intergrupe za vino Marko Vešligaj komentirao je paket mjera: 

'Drago mi je da je Komisija izašla s prijedlogom mjera potpore vinskom sektoru, to zahtijevam već mjesecima i dobro je da postoji sluh za probleme s kojima se susreću naši vinari. Osobito je važno za hrvatske vinare da se ovim paketom mjera otvaraju dodatna sredstva za suočavanje s klimatskim promjenama, kao i da se uvode pojednostavljenja i smanjuje administrativni teret za vinare, primjerice u označavanju i etiketiranju vina. 

Također, pokušat će se odgovoriti i na prekomjernu proizvodnju vina koja je realnost u nekim europskim državama poput Francuske, a to će biti veoma pozitivan iskorak za hrvatske vinare kojima će se kroz smanjenu proizvodnju u drugim dijelovima Europe otvoriti mogućnost da naša vina zauzmu veći dio europskog tržišta. Mi moramo pronaći mehanizme kroz koje ćemo ojačati nacionalnu proizvodnju vina i zaštititi tradiciju visokokvalitetnih vina iz svih dijelova Hrvatske, a preduvjet za to je sveobuhvatna potpora našim vinarima i ovaj paket pomoći je prvi korak u tom smjeru.'