VIDEO Sigurnost kao političko pitanje broj jedan: Picula i Redžepović u podcastu Europski izazovi

U suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Sindikat novinara Hrvatske pokrenuo je projekt 'Europski izazovi' - seriju javnih razgovora o temama koje izravno oblikuju svakodnevni život građana Republike Hrvatske i budućnost Europske unije. Riječ je o formatu koji želi nadilaziti dnevno-političku površinu i otvoriti prostor za argumentiranu, sadržajnu raspravu o ključnim strateškim pitanjima današnjice.

Razgovore u centru Doživi Europu u Zagrebu vode novinari Domagoj Novokmet i Mila Moralić, a u fokusu su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu te relevantni stručnjaci iz područja sigurnosti, gospodarstva, vanjske politike i energetike. Cilj projekta nije tek informirati, nego detektirati stvarne izazove i ponuditi kontekst u vremenu ubrzanih geopolitičkih promjena i rastuće globalne nesigurnosti.

Uvodna emisija bila je posvećena temi europske otpornosti i sigurnosti, pitanju koje je, kako je istaknuto, postalo političko pitanje broj jedan u Europskoj uniji. Gosti su bili zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu i bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula te analitičar i komentator Telegrama Goran Redžepović.

Otvarajući raspravu, Picula je upozorio kako se sam pojam sigurnosti posljednjih godina temeljito promijenio. 

'Sigurnost više nije isključivo vojno pitanje. Ona danas inkorporira i strahove vezane uz energetiku, ekologiju i, na kraju krajeva, subjektivni osjećaj ugroženosti', istaknuo je, naglasivši da građani sigurnost danas doživljavaju puno šire nego ranije.

Pozivajući se na istraživanje Eurobarometra, dodatno je naglasio kako 'čak 68 posto građana država članica smatra da je pitanje zajedničke obrane i više razine sigurnosti postalo političko pitanje broj jedan, a odgovore očekuju prije svega na europskoj razini'. Time se, smatra, dodatno povećava pritisak na europske institucije da ponude konkretna rješenja.

No, istodobno je upozorio na unutarnje slabosti same Unije. 

'Europska unija nije zajednička država, nego zajednica država. Upravo zbog toga ne donosi brzo ni lako odluke', rekao je Picula, podsjećajući da u području obrane i vanjske politike i dalje postoji pravo veta koje može blokirati zajedničke inicijative.

S druge strane, Goran Redžepović upozorio je na jaz između političkih ambicija i stvarnih rezultata. 

'Jako se mnogo priča o sigurnosti, ali rezultati su mršavi', ocijenio je, istaknuvši da unutar Europske unije još uvijek ne postoji jasan konsenzus o modelu buduće obrambene politike.

Prema njegovim riječima, 'ne postoji konsenzus unutar EU-a o smjeru obrambene politike. Jedni žele zadržati NATO kakav jest, drugi zagovaraju europsku vojsku, a treći predlažu europeizaciju NATO-a'. Upravo taj nedostatak dogovora, smatra, usporava svaku ozbiljniju reformu.

Kao najrealniji scenarij vidi postupno preuzimanje odgovornosti unutar postojećeg saveza. 

'Europeizacija NATO-a najkraći je i najefikasniji put. Europa mora postupno preuzimati sposobnosti i kapacitete od Sjedinjenih Američkih Država', poručio je Redžepović, upozorivši pritom da bi naglo američko povlačenje moglo izazvati ozbiljnu destabilizaciju jer Europa zasad nema vlastite nuklearne, obavještajne i svemirske kapacitete u punom opsegu.

Rasprava se dotaknula i unutarnjih političkih podjela u Uniji te pitanja proširenja na Zapadni Balkan. Sudionici su se složili da stabilno susjedstvo predstavlja strateški interes Hrvatske, ali i da bez jasne političke volje na razini EU-a nema ni brzih ni učinkovitih rješenja.

Zaključak prve emisije bio je jasan: dijagnoza europskih problema sve je preciznija, no ključni izazov ostaje politička odlučnost. U trenutku kada se globalni odnosi ubrzano mijenjaju, vrijeme postaje najvrjedniji resurs, a Europska unija si teško može priuštiti institucionalno odugovlačenje.

Projekt 'Europski izazovi' nastavlja se novim razgovorima koji će otvoriti teme europske konkurentnosti, fiskalne politike i strateške autonomije. Sljedeća emisija održat će se u četvrtak, 19. veljače, od 12 do 13 sati, a gosti će biti Karlo Ressler i Velimir Šonje. U fokusu će biti ekonomska snaga Europe i fiskalni izazovi u novom geopolitičkom kontekstu, temi koja, jednako kao i sigurnost, izravno određuje budućnost europskih građana. Za sudjelovanje u razgovoru 19. veljače možete se prijaviti na ovom linku.