Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović VIDEO Goran Višnjić pozvao na prosvjed protiv megafarmi: 'Zagađenje, smrad i uništena priroda'

VIDEO Goran Višnjić pozvao na prosvjed protiv megafarmi: 'Zagađenje, smrad i uništena priroda'

'Kažu da je to investicija, ali žitarice bi se uvozile, meso bi se izvozilo, radna snaga bila bi većinom strana'

Goran Višnjić, poznati glumac s uspješnom američkom karijerom, koji se godinama javno zalaže za zaštitu životinja i okoliša, snimio je video kojim je upozorio da Sisačko-moslavačkoj županiji prijeti, kako je naveo, nova, dugotrajna katastrofa: planirana izgradnja čak 18 megafarmi pilića i klaonica, uz dodatne dvije za koje se u međuvremenu saznalo. Istaknuo je da takvi industrijski projekti donose trajno zagađenje vode i zraka, otrovne mirise i goleme količine otpada te ugrožavaju zdravlje ljudi i prirodu. 

'Isti investitor to je već napravio u Ukrajini. U regiji Vinnytsia stanovništvo se godinama bori s presušenim bunarima, zagađenom vodom i nesnošljivim smradom. A zašto bismo mi to dopustili kod nas? Uz Savu, uz predivnu bistru Kupu, uz Lonjsko polje, uz mjesta gdje ljudi žive. Kažu da je to investicija, ali žitarice bi se uvozile, meso bi se izvozilo, radna snaga bila bi većinom strana. Nama će ostati zagađenje, smrad, uništena priroda i gašenje oko 250 domaćih gospodarstava', istaknuo je Višnjić.

Višnjić pozvao građane na prosvjed 21. veljače

Pozvao je građane da se pridruže građanskom i nepolitičnom prosvjedu 21. veljače 2026. u 10 sati na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava i naglasio da je nužno zaštititi ljude, okoliš i životinje dok nije prekasno. Javnu podršku prosvjedu - u organizaciji Zelene akcije, Prijatelja životinja te građanskih inicijativa 'Siščani ne žele biti Smetlišćani' i 'Sunjani ne žele biti smuljani' - iskazali su i Darko Rundek te Sanda Hržić, dok se više od 130 organizacija civilnog društva nalazi na popisu onih koji se protive megafarmama i klaonicama. 

'Razina podrške pojedinaca i civilnog sektora, bez presedana u ovakvim slučajevima, pokazuje da se peradarske investicije u Sisačko-moslavačkoj županiji ne doživljavaju kao lokalni problem, nego kao nacionalno pitanje koje zahtijeva odgovornu i hitnu reakciju institucija', istaknuli su iz udruge Prijatelji životinja. 

Dvadeset papira, jedan megakompleks, bezbroj posljedica

Nakon jučerašnjeg Okruglog stola u Sisku, na kojemu su izneseni zabrinjavajući podaci i velike nepravilnosti, Prijatelji životinja još su uvjereniji protiv kakvog se, kako su rekli, megazla i potencijalnog uništenja u Sisačko-moslavačkoj županiji borimo.

'Ovaj megaproblem može se riješiti jedino jasnom odlukom državnih vlasti da kažu ne svakom obliku ovakvih projekata. Toga nema nigdje u Europskoj uniji, to je štetno za Hrvatsku i, što je najvažnije, građani to ne žele', naglasili su Prijatelji životinja.

Ukazali su da se radi o funkcionalnoj cjelini koju dva inozemna investitora prijavljuju kao 20 odvojenih projekata, čime se, prema njihovim riječima, izbjegava sagledavanje ukupnog učinka na okoliš, zdravlje ljudi i društvo. Naveli su i da predviđeni kapacitet svakog pogona višestruko nadmašuje mogućnosti okoliša i zajednice kao i da su ukupne brojke alarmantne: klanje oko 270 milijuna pilića godišnje te uzgoj četiri puta više pilića od sadašnje ukupne hrvatske proizvodnje, uz niz tvornica stočne hrane, valionicu te popratne pogone poput bioplinskog postrojenja.

Projekt protivan poljoprivrednoj i niskougljičnoj strategiji Hrvatske

'Takva koncentracija industrije znači golem pritisak na zrak, tlo, vodne resurse i infrastrukturu. Riječ je o opterećenju koje kraj ne može apsorbirati bez posljedica. Otpadne vode, gnoj, biološki otpad, antibiotici, hormoni i druge otrovne tvari završavat će u okolišu u kojemu građani svakodnevno borave i u kojemu poljoprivrednici pokušavaju uzgojiti ekološko voće i povrće. Intenzivan uzgoj podrazumijeva i emisije amonijaka te drugih štetnih plinova, konstantan smrad, povećani promet teških kamiona i rizik od širenja zaraznih bolesti. Ovakva ogromna postrojenja, koja druge države odbacuju, prijetnja su hrvatskim resursima, okolišu i zdravlju građana', pojasnili su organizatori prosvjeda.

Prijatelji životinja pozvali su sve na radionicu izrade transparenata u njihovu prostoru (Jurišićeva 25, Zagreb) u srijedu, 18. veljače, od 17 sati nadalje. Apelirali su na sve da i dalje potpisuju peticiju i svojim dolaskom podrže prosvjed 21. veljače 2026.

Videopoziv Gorana Višnjića, popis udruga koje su dale podršku i druge informacije o prosvjedu nalaze se na službenoj stranici Prijatelja životinja.

Vaša reakcija na temu