Usklađivanje mirovina provodi se svakih šest mjeseci prema kretanju cijena i prosječne plaće u prethodnom polugodištu. Portal Mirovina.hr provjerio je mjesečne iznose plaća i inflacije, a podaci potvrđuju da većih pomaka nije bilo. Rekordni rast plaća zaustavljen je, dok inflacija stagnira. Sve to utječe na konačnu stopu usklađivanja koje od siječnja umirovljenicima donosi svega dva posto.
Najava da će siječanjsko usklađivanje mirovina iznositi samo dva posto razočarala je umirovljenike. Na prosječnu mirovinu od 690 eura riječ je o rastu od svega 14 eura pa će većina osjetiti još i manje benefite ovog usklađivanja. Usklađivanje mirovina radi se dvaput godišnje, u siječnju i srpnju, u omjeru 85:15 prema promjenama indeksa cijena i prosječne plaće. Taj se 'balon' nakon niza visokih usklađivanja, uslijed rekordnog rasta plaća i rekordne inflacije prijašnjih godina, sada – ispuhao, piše Mirovina.hr.
Na većinu usklađivanja mirovina, otkako se one usklađuju, utjecao je više rast plaća, nego rast cijena, čak i u prethodnim godinama ekstremne inflacije. Plaće su rasle više nego cijene i upravo su one odredile rekordne stope rasta mirovina. Sada su oba ova faktora nepovoljna za umirovljenike. Ne samo da stagnira inflacija, nego stagniraju i plaće. Pritom se kod usklađivanja uspoređuje posljednjih šest mjeseci s prvom polovicom godine, dakle mjesečna kretanja od siječnja do lipnja s onima od srpnja do prosinca.
Inflacija je usporila. U prosincu je tako čak bila i niža nego u studenom, 3,3 posto naspram 3,8 posto. U listopadu je inflacija iznosila 3,6 posto, dok je u rujnu bila 4,2 posto, a u srpnju i kolovozu 4,1 posto. Rast inflacije u ljetnim mjesecima rezultat je rasta cijena uslijed turističke sezone. Usporedimo li ove podatke s onima iz prvih šest mjeseci prošle godine, s kojima se uspoređuju navedena kretanja cijena, vidimo da ozbiljnijih odstupanja ni nema. Inflacija je u lipnju bila 3,7 posto, u svibnju 3,5 posto, u ožujku i travnju 3,2 posto, u veljači 3,7 posto i u siječnju četiri posto. Dakle, blago je inflacija bila veća u drugoj polovici prošle godine, u odnosu na prvu polovicu godine, a kretanja su gotovo neznatna ako ih gledamo u kontekstu rasta mirovina usklađivanjem.
Sa stagniranjem inflacije potrefilo se i stagniranje rasta plaća. Pritom se još čekaju podaci Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći za studeni i prosinac prošle godine. Taj će podatak biti poznat tek krajem veljače i tek će tada biti moguće izračunati preciznu stopu usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine. Aktualna vrijednost mirovine trenutačno iznosi 14,45 eura i ona je ta koja se i usklađuje.
Posljednji podatak o prosječnoj plaći dostupan je za listopad, kada je ona iznosila 1470 eura. U rujnu je bila nešto niža, 1456 eura. U kolovozu prosječna neto plaća iznosila je 1446 eura, a u srpnju 1437 eura. Plaća je rasla kontinuirano u drugoj polovici godine, mada ne za neke značajnije iznose.
Sada dolazimo do prvih šest mjeseci prošle godine s kojima se uspoređuju navedeni podaci. Tako imamo nepovoljnu situaciju da je prosječna plaća u lipnju bila veća nego u srpnju, 1444 eura. U svibnju je iznosila 1451 eura, dakle bila je veća nego u lipnju, što inače nije uobičajeno kretanje da plaće iz mjeseca u mjesec padaju. Za travanj je iznosila 1439 eura, a za ožujak 1448, dakle opet uz mjesečni pad. U veljači je plaća bila 1416 eura, gdje je zapravo i najveći rast, a u siječnju 1392 eura. Pritom govorimo o neto plaćama, dok se kod usklađivanja uzima bruto plaća, no cilj je prikazati trend kretanja dva parametra kroz prošlu godinu. Nažalost, ni kod plaće ni kod inflacije nije došlo do nekih većih pomaka koji bi se odrazili na usklađivanje mirovina povoljnije od najavljenih dva posto.