Uroš: Nema širenja pukotina u neboderu Vjesnika, ne vjerujem da će biti evakuacije okolnih zgrada

Dok čekamo detalje, odnosno konačnu odluku točno na koji način će se i kada rušiti neboder Vjesnika koji je stradao u požaru i svakim danom predstavlja sve veću opasnost, u Intervjuu tjedna Media servisa razgovarali su s konstrukterom Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo profesorom Građevinskog fakulteta Marijem Urošem. 

Otkrio je u kakvom je stanju neboder 10 dana od požara, kako bi trebalo izvesti rušenje, ali i kakve će biti preporuke za stanovnike u neposrednoj blizini nebodera za vrijeme rušenja. S Urošem je razgovarala Andrea Marić.

Iako još nije konačna odluka, najizglednije je da će se Vjesnikov neboder rušiti miniranjem, odnosno prelamanjem prema Savskoj cesti. Uroš je opisao kako bi u tom slučaju stručnjaci izveli taj posao.

'Da se jednostavno oslabe, odnosno dinamitom ili eksplozivom prerežu određeni ključni elementi konstrukcije. Ovo je okvirna konstrukcija uglavnom, znači sastoji se od stupova. Osnovni i vertikalni nosivi element je stup i cijela zgrada odnosno neboder stoji na tim stupovima. Oni se prerežu diskretno na nekim mjestima. Taj eksploziv ne služi da bi digao u zrak tu zgradu, on služi samo da bi u određenom dijelu stupa zdrobio beton, da bi se onda zapravo zgrada vlastitom težinom urušila, a presječeni elementi, njihov raspored se projektira na način da se to dogodi kako vi to želite'.

Na pitanje postoji li ikakva mogućnost, odnosno opasnost da se zgrada ne sruši kako se to projektom predvidi, odgovorio je:

'Naravno da uvijek postoji ovisno tko to radi, kako radi i s čim radi, ali kao i sve drugo tu treba napraviti projekt. Mislim da je mogućnost takvog slučaja u ovom zapravo slučaju vrlo mala, odnosno minimalna jer je ovo konstrukcija koja je baš pogodna za takav način rušenja. Kad bi to bila konstrukcija puna armirano-betonskih zidova koje bi trebalo prije toga rezati, oslabljivati, to bi i te kako bio veliki izazov'.

Samo rušenje u tom slučaju trajalo bi vrlo kratko, desetak sekundi, a pripreme ovise i dijelom o birokratskoj proceduri. Ako se taj dio izuzme, Uroš ističe:

'Pripreme su i te kako zahtjevne zato što treba osigurati to cijelo područje, treba osigurati na kraju krajeva i instalacije koje su u tlu. Imamo tamo i podvožnjak i na njega treba računati, pripremiti pad konstrukcije i to je u principu, nemojte me uhvatiti za riječ jer nisam stručnjak u tom poslu, ali vjerojatno bi tu trebalo negdje oko minimalno mjesec dana da se to sve skupa provede'.

Uoči samog rušenja moraju se obaviti i određene sigurnosne mjere, zaustavljanje prometa... Na pitanje hoće li stanovnici užeg područja oko Vjesnika biti evakuirani, odgovorio je:

'Sam neboder Vjesnika je u izoliramo području tako da iskreno ne vjerujem da će biti nekakvih evakuacija okolnih zgrada, ali će biti zaštita okolnih zgrada svakako. Vjerojatno će to biti neke skele, platna. Ne radi nekakve opasnosti od njihovog urušavanja ili nešto slično, nego jednostavno zbog prašine, da bi se spriječio taj oblak prašine koji će sigurno nastati i koji će možda napraviti najveći problem. Ali postoje za to mjere'.

Naglasio je da je glavni cilj monitoringa zgrade nakon požara bio opažati hoće li se prvotno nastala oštećenja dodatno pogoršavati kako vrijeme prolazi.

'Nije da svaki dan ulazimo, pokušavamo minimalno ulaziti u konstrukciju, ali smo par puta već ušli. Evo i jučer smo bili da bi provjerili neke stvari. Nismo primijetili širenje pukotina i to je ono što je najvažnija stvar u svemu tome. Inače bi situacija bila puno ozbiljnija da su se te pukotine, koje su i onako opasne, dodatno širile'.

Jučer je započeo očevidom i očekuje da će ga stići obaviti prije rušenja, a policijskim službenicima je HCPI ponudio pomoć pa i pri ulasku u zgradu.

'Recimo imate taj sitnorebričasti strop u takvoj konstrukciji koji je dosta tanak i koji je potencijalno vrlo opasna za šetati po njemu. Pogotovo više ljudi i ako ima nekakva teža oprema i slično, onda je to problem. Policija je jučer ušla, nismo mi ulazili s njima, znači oni rade na miru svoj očevid'.

Upitali su ga i bi li požar poprimio ovakve razmjere i bi li nastala šteta bila manja da je neboder Vjesnika bio održavan, odnosno da se nije zapustio.

'Jako puno je sličnih nebodera koji su trenutno i stambeni neboderi, gdje nema pristup vatrogasno vozilo, gdje nema osnovne mjere zaštite od požara, što ne znači da u to vrijeme kad je izgrađen neboder to nije bilo. Tada su zahtjevi bili puno slabi, puno manji i neboder je tada zadovoljavao te mjere, danas više ne. To je sad jedan problem koji se treba osvijestiti, kao prvo da bi se te mjere bar pokušale provesti na velikom nizu drugih građevina koje se trenutno koriste, a mi zapravo nismo ni svjesni da su i one jednako opasne kao i ovaj neboder'.

A ima li ikakvih sličnosti između rušenja nebodera Vjesnika i ranijeg rušenja dimnjaka stare ciglane na Črnomercu ili dijela tornja zagrebačke katedrale?

'Pa ima, da je to dosta stresan posao i pogotovo u trenutku kada se to treba realizirati. Mogu zamisliti da je to zapravo jako veliki pritisak. Što se tiče samog proračuna rušenja, ne mislim da je neka velika razlika i nešto bitno kompliciranije jedno rušenje od drugog. Čak dimnjaci koji su od opeke su se dosta nekontrolirano ponašale, jer ne znamo često strukturu samih tih dimnjaka, a trebate ga usmjeriti točno u nekom području da padne. I pogotovo ako je to zahtjevnije područje, vrlo usko onda je ja vjerujem to još izazovnije od ovog nebodera'.

Kako se pretpostavlja da će rušenje zbog znatiželje građana biti i te kako popraćeno, za kraj je profesor Uroš uputio poruku svima koji požele doći neboderu Vjesnika što bliže i svjedočiti tom trenutku.

'U tom trenutku je relativno velika opasnost naći se unutar tog područja i sve sigurnosne mjere treba ozbiljno shvatiti i ozbiljno ih ispoštovati. Uvijek u nekakvim sitnim promilima vjerojatnosti se može dogoditi neka krhotina da negdje odleti, a zato sve treba kvalitetno pripremiti da se to ne dogodi'.