U prošloj akademskoj godini na specijalističke studije je bilo upisano više žena

U akademskoj godini 2023./2024. na sveučilišni specijalistički studij bio je upisan 2201 student, objavio je Državni zavod za statistiku.

Od ukupnog broja studenata, na Sveučilištu u Zagrebu upisano ih je 76,8 %, na Sveučilištu u Osijeku 10,0 %, na Sveučilištu u Rijeci 8,5 %, na Sveučilištu u Splitu 2,5 %, na Libertas međunarodnom sveučilištu 1,3 %, na Sveučilištu u Puli 0,5 %, a na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,4 %.

Među upisanim studentima sveučilišnoga specijalističkog studija više žena

Udio žena u ukupnom broju studenata bio je 1435 (65,2 %). Promatrajući prema pojedinom sveučilištu, najviše je žena na Sveučilištu u Puli (90,0 %), Libertas međunarodnom sveučilištu (78,6 %), Sveučilištu u Osijeku (72,4 %), slijede Sveučilište u Splitu (71,4 %), Sveučilište u Zagrebu (65,3 %), Sveučilište u Rijeci (53,2 %) i Sveučilište u Slavonskom Brodu (11,1 %).

Područje biomedicine i zdravstva najzastupljenije područje sveučilišnoga specijalističkog studija

Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše su zastupljeni područje biomedicine i zdravstva (39,9 %) te područje društvenih znanosti (36,9 %). Slabije su zastupljeni područje tehničkih znanosti (8,9%), interdisciplinarno područje znanosti (8,7 %), područje humanističkih znanosti (2,3 %), područje biotehničkih znanosti (1,2 %), umjetničko područje (1,1 %) i područje prirodnih znanosti (1,0 %).

Najviše studenata sveučilišnoga specijalističkog studija u dobi od 30 do 34 godine

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše studenata bilo je u skupini 30-34 godine (31,7 %), a najmanje u skupini do 24 godine (0,8 %). U skupini 25-29 godina bilo je 22,0 % studenata, u skupini 35-39 godina njih 17,6 %, u skupini 40-44 godine 13,9 %, u skupini 45-49 godina 8,2 %, u skupini 50-54 godine 4,0 %, a u skupini 55 i više godina bilo je 1,8 % studenata.

Prema prebivalištu, 97,2 % studenata imalo je prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 2,8 % izvan nje. Prema državljanstvu, od ukupnog broja studenata, 98,0 % bili su državljani Republike Hrvatske, a 2,0 % imalo je strano državljanstvo. Od hrvatskih državljana, 95,3 % prethodno je diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 4,7 % izvan nje.

Studenti sveučilišnoga specijalističkog studija najviše zaposleni u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 98,8 %, a nezaposlenih 1,2 %. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (38,9 %), u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja (18,5 %), u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (11,6 %) te u području obrazovanja (8,6 %). Nešto ih je manje bilo zaposleno u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (5,5 %), u području trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikla (3,5 %), u području prerađivačke industrije (3,2 %), u području informacija i komunikacija (2,1 %) i u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (1,8 %), a u svim ostalim područjima djelatnosti bilo ih je 6,3 %.

Troškovi studiija

Poslodavac je platio studij za 53,2 % studenata, 43,2 % studenata osobno je platilo studij, za 2,4 % studenata studij je financiran iz državnog proračuna, a za 1,2 % način plaćanja studija bio je u kategoriji Ostalo.