Djeca i mladi u Hrvatskoj sve češće koriste alate generativne umjetne inteligencije kao dio svoje svakodnevice, ponajprije za školu, učenje i rješavanje zadataka, ali i za razgovore, savjete i istraživanje tema koje ih zanimaju. Pokazuju to i nacionalni rezultati međunarodnih istraživanja o digitalnim navikama djece koje je provelo Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu, prema kojima su alati umjetne inteligencije već postali dio digitalnog okruženja djece i mladih.
Prema podacima istraživanja, gotovo svako treće dijete koristi generativnu umjetnu inteligenciju za razgovore i savjete, dok je najčešća svrha korištenja vezana uz školu. Uz pomoć umjetne inteligencije pišu eseje i priče te je koriste za objašnjavanje i sažimanje gradiva. Istodobno, oko petine djece navodi da u posljednjih mjesec dana uopće nije koristilo alate umjetne inteligencije, što upućuje na razlike u pristupu, znanju i digitalnim vještinama.
Upravo će upotreba alata umjetne inteligencije među djecom i mladima biti jedna od tema konferencije kojom se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Konferencija 'Zajedno za sigurniji internet' posvećena je sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju, održat će se 10. veljače u Zagrebu.
'Posebna je vrijednost ove konferencije aktivno uključivanje djece u dijalog - od radionica do rasprava u kojima izravno postavljaju pitanja donositeljima odluka. Djeca danas nisu samo korisnici interneta koje treba štititi, već aktivni sudionici digitalnog prostora koji imaju pravo sudjelovati u njegovu oblikovanju', istaknuo je Miran Gosta, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Istraživanja Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu dodatno pokazuju da djeca umjetnu inteligenciju najčešće koriste iz praktičnih razloga. 13 % djece navodi kako im AI pomaže da lakše obave zadatke, 11 % da štedi vrijeme, dok 9 % ispitanih smatra da uz uporabu umjetne inteligencije postižu bolje školske rezultate.
S druge strane, među djecom koja ne koriste umjetnu inteligenciju, gotovo 40 % navodi da im nije potrebna. K tome, više od četvrtine djece ne zna dovoljno o tim alatima da bi ih koristilo.
Istovremeno, dio djece izražava zabrinutost, oko 16 % djece brine privatnost i dijeljenje osobnih informacija, dok 12 % smatra da umjetna inteligencija može davati netočne ili izmišljene informacije. Ta podijeljena slika jasno pokazuje koliko je važno djecu ne samo štititi, nego ih i osnaživati znanjem i vještinama za odgovorno korištenje novih tehnologija.
'Umjetna inteligencija više nije tema budućnosti, ona je već dio dječje svakodnevice. Djeca je koriste spontano, često bez jasnih smjernica, a odrasli nerijetko kasne u razumijevanju tih alata. Naša je odgovornost osigurati da djeca umjetnu inteligenciju koriste sigurno, kritički i u svoju korist, a ne na vlastitu štetu. To se postiže razgovorom, edukacijom i jasno postavljenim pravilima', kazao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
Konferencija povodom Dana sigurnijeg interneta okupit će predstavnike institucija, stručnjake iz područja obrazovanja, zdravstva, komunikacija i digitalne sigurnosti, ali i djecu i mlade, koji će aktivno sudjelovati u raspravama. Program uključuje predstavljanje rezultata nacionalnog istraživanja o online seksualnom nasilju, rasprave o politikama usmjerenima na osiguravanje zdravog internetskog okruženja, kodeksu za zaštitu dječjih prava u digitalnom okruženju, izazovima komunikacije u svijetu društvenih mreža i umjetne inteligencije kao i radionice namijenjene djeci i odraslima.
'Naš je cilj osvijestiti djecu, roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike o novim digitalnim alatima, ali i o važnosti zaštite djece na internetu. Stručnjaci Nacionalnog CERT-a bave se temama poput sigurnih lozinki, zaštite osobnih podataka, digitalnih tragova koje ostavljamo na internetu i prepoznavanja potencijalne opasnosti. A kroz projekt BrAIn, CARNET je razvio kurikule o umjetnoj inteligenciji koji se već provode u osnovnim i srednjim školama kako bi učenici stjecali vještine kritičkog i sigurnog korištenja digitalnih tehnologija', poručio je Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.
Program konferencije dostupan je ovdje. Poveznica za online praćenje bit će objavljena uoči samog događanja.