Osim OECD-a, za razvoj hrvatske inovacijske politike Vladi poruke šalje i Akademski sindikat

Pregled hrvatske inovacijske politike OECD je objavio još 2013. godine kao dio serije pregleda inovacijske politike pojedinih zemalja. Svrha ovog pregleda je bila omogućiti sveobuhvatno razumijevanje ključnih elemenata, odnosa i dinamike koji pokreću hrvatski sustav inovacija te prilika da se isti osnaži putem državne politike. Konkretno, pregled: osigurava neovisnu i komparativnu ocjenu ukupnog učinka hrvatskog sustava inovacija; preporučuje gdje bi se u sustav mogla uvesti poboljšanja i daje preporuke o tom kako državne politike mogu pridonijeti takvim poboljšanjima, nadovezujući se na iskustvo drugih zemalja OECD-a te dokaze o procesima, sustavima i politikama inovacija.

'Nažalost, usprkos pregleda hrvatske inovacijske politike i podizanje uputa koje je OECD dao Hrvatskoj prije 12 godina, a koja je trebala biti i temelj razvoja hrvatskog gospodarstva i podizanja standarda građana RH, posebice uz znanstvenu suradnju sveučilišta i industrije, odnosno akademske zajednice i gospodarskih subjekata, trenutačna posljedica 'aktivnosti' odgovornih osoba – resornih ministara – je nedostatak trajne političke opredijeljenosti prema inovacijama', poručuju iz Akademskog sindikata.

Akademski sindikat -  Inovacijska politika

Hrvatska još uvijek nema zreli inovacijski sustav koji bi bio pokretan jezgrom visoko inovativnih poduzeća, a sama država je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz proračuna izdvojila malo novca za istraživanje i razvoj (IR) u proteklih desetak godina. To je otprilike polovica sredstava za IR potrebna kako bi se povećala inovativnost i ostvario održivi rast dohotka i zapošljavanja te osnažila međunarodna konkurentnost Hrvatske. Razlika izdvajanja za IR u odnosu na razvijene Europske zemlje postaje još očitija kad se razmotri prosječan iznos odvojen za istraživanja i razvoj po stanovniku.

'Dobra inovacijska politika i razvijeni Hrvatski inovacijski sustav (HIS) osigurao bi hrvatskim poduzećima puni pristup europskim i svjetskim tržištima što bi osiguralo: jačanje međunarodne konkurentnosti poslovnih tvrtki; pristup značajnim iznosima sredstava za znanost, tehnologiju i inovacije kroz fondove Europske unije (EU); sudjelovanje u europskim programima istraživanja tehnologije i inovacija. Snažniji inovacijski sustav bit će važan dio hrvatske strategije visokog održivog rasta i boljeg životnog standarda njezinog stanovništva.

Nažalost, trenutačno hrvatski inovacijski sustav je i dalje malen, kako u apsolutnim tako i u relativnim pojmovima, jer bruto domaći rashodi za istraživanje i razvoj stagniraju. Posljedica toga je da su ishodi inovacija niski u usporedbi s drugim zemljama, a glavni nedostaci su loša makroekonomska kretanja; neodgovarajući okvirni uvjeti za inovacije; slabe inovacijske sposobnosti i profil vještina koji je nepovoljan za inovacije u poslovnom sektoru; nedostaci u autonomnoj organizaciji i upravljanju sveučilištima i javnim istraživačkim ustanovama, te nedostatak trajne političke opredijeljenosti prema inovacijama', naglašavaju iz Sindikata.

Poboljšanje inovacijske politike

Primjena fondova EU i veće korištenje nacionalnih fondova osiguravaju jedinstvenu priliku za unaprjeđenje inovacijskih sposobnosti u cijelom hrvatskom sustavu inovacija. Tada bi inovacije bile temelj poticanja razvoja dinamičnog poslovnog sektora koji ostvaruje uspjehe pristupu tržištima EU-a, odnosno, predstavlja prilike za širenje izvoza.

'Vladina politika može pomoći kroz podršku boljem korištenju hrvatske radne snage i sveobuhvatno unaprjeđenje vještina koje su relevantne za industriju. Osim toga, povećanje gospodarskog i društvenog razvoja daje doprinos i javna istraživanja - kako na sveučilištima tako i u javnim istraživačkim organizacijama. Naime, poboljšanja inovacijske politike u određenim zemljama pokazuju da su najbrže napredujuća gospodarstva ona koja inovacije smatraju temeljnim pokretačem otpornosti, rasta i konkurentnosti. To dokazuju rezultati prikazani u Globalnom inovacijskom indeksu (GII) u 2025. kojeg svake godine objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO).

Zahvaljujući lošoj hrvatskoj inovacijskoj politici Hrvatska je na 40. mjestu od 139 gospodarstva predstavljenih u GII-u 2025. Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije zbog kojih je Hrvatska na 101. mjestu', naglašavaju iz Akademskog sindikata.

Ističu kako hrvatsko gospodarstvo nažalost ima premali broj velikih tvrtki koje samostalno mogu razvijati inovativne proizvode i nove tehnologije. Tako su ovoga trenutka Hrvatska javna sveučilišta najveća inovacijska središta i obavezno ih treba povezati s gospodarskim subjektima da se ponovo uspostaviti funkcioniranje inovacijskog sustava koji se u Hrvatskoj od 2008. godine dvaput urušio zahvaljujući ministru Radovanu Fuchsu, a trenutačno opet stagnira. Naime, već pet godina ne funkcionira krovno tijelo inovacijskog sustava, a to je Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV) koje treba voditi inovacijsku politiku.

'Akademski sindikat je na to upozoravao, a posebice na podizanje Hrvatske na listi Globalnog inovacijskog indeksa s 40. mjesta te podizanje Hrvatske razine znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije sa 101. mjesta te iznosi prijedlog koji će biti glavni temelj razvoja Republike Hrvatske, a to je novo Ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i inovacija sa zadaćom koordiniranja rada Nacionalnog inovacijskog vijeća; poticanja i koordiniranja suradnje akademske zajednice s gospodarskim subjektima; olakšavanja suradnje i koordinacije između raznih ministarstava po pitanju inovacija i transfera tehnologija; udvostručavanje zaposlenost istraživača u gospodarstvu, posebice doktora znanosti kako bi se približili barem razini od 50 % u odnosu na prosjek EU; koordinacije izrade Zakona o inovacijama koji bi regulirao financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava te tako ubrzao razvoj industrije, povećao njezin udio u rastu BDP-a Republike Hrvatske te razvio hrvatski inovacijski sustav kao jedan od temelja hrvatskog gospodarstva. Šaljemo poruku Vladi da bi ovim koracima kao odgovorno tijelo Republike Hrvatske omogućila razvoj gospodarstva i društva u cjelini te time podigla standard građanima - plaće i mirovine!', priopćeno je iz Akademskog sindikata.