Okruglim stolom u HGK obilježen Svjetski dan štednje

Trend rasta depozita usporen jer su hrvatski građani prepoznali i neke druge oblike štednje i ulaganja, rečeno je na okruglom stolu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori povodom Svjetskog dana štednje. Štednja u uvjetima povišenih kamatnih stopa, osiguranje depozita, razvoj hrvatskog tržišta kapitala te važnost financijske pismenosti, bile su neke od tema okruglog stola.

Tradicionalna analiza HGK o stanju financijske imovine i depozitima sektora kućanstava pokazala je da gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, iako je vidljiv trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. godine manji od 50 posto. U 2023. godini taj udjel iznosio je 45,5 posto, primarno zbog bržeg rasta vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, a u prošloj godini postala su relevantna i ulaganja u dužničke vrijednosne papire.

Predstavljajući analizu, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja istaknuo je da je izdavanje državnih vrijednosnih papira utjecalo na promjenu strukture imovine kućanstava kao i strukture depozita jer su banke reagirale s rastom kamatnih stopa na štednju. Vidljivo je to i na županijskoj razini gdje su oročeni depoziti na godišnjoj razini porasli u svim županijama dvoznamenkastim stopama. Što se tiče regionalne raspodjele depozita, Šaravanja je naveo kako je i dalje najviše depozita koncentrirano u sedam županija Jadranske Hrvatske - čak 42 posto svih depozita kućanstava, 28 posto otpada na Grad Zagreb, a 30 posto depozita nalazi se u 13 ostalih županija.

'Snažan rast zaposlenosti i plaća potaknut gospodarskim rastom u protekle je dvije godine povoljno djelovao na potrošački optimizam. Istovremeno se stopa štednje, odnosno udjel dohotka koji je preostao nakon potrošnje, nešto oporavila s niskih razina od prije dvije godine, kada je jako pala zbog poskupljenja hrane i energenata. No, stopa štednje dalje je ispod višegodišnjeg prosjeka koji se bilježio prije pandemije', kazao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a. Naveo je da građani sve više ulažu u štednju u nekretnine te da procjene govore da raste i gotovina u optjecaju, što je povezano s obnovom zaliha gotovine otprilike na razine koje smo bilježili prije uvođenja eura.

Tomislav Ridzak, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e, istaknuo je da su financijska osviještenost i disciplina u upravljanju osobnim financijama ključne za osobnu financijsku dobrobit.

'Stoga je važno razviti osobnu strategiju štednje koja će osigurati dugoročnu financijsku stabilnost, posebno s obzirom da se niz usluga nužnih za život sve više uz javne financira i iz privatnih izvora. Financijska industrija treba financijske proizvode i njihovu distribuciju prilagoditi potrebama građana, učiniti ih mobilnijima, praktičnijima za korištenje, a u konačnici i jeftinijima kako bi se kroz adekvatnu pruženu vrijednost za uloženi novac povećalo povjerenje građana u financijski sustav, a time ujedno moguće poboljšalo i njihovo financijsko ponašanje', kazao je Ridzak.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić osvrnuo se na potrebu razvoja tržišta kapitala, kako bi se potaknuo daljnji rast i razvoj gospodarstva praćen većom financijskom pismenošću građana. U tom kontekstu spomenuo je ulogu stabilnog rasta hrvatskog gospodarstva i održivih javnih financija posljednjih godina, a što je rezultiralo povećanjem kreditnog rejtinga RH na povijesno najvišu A razinu. Također,  spomenuo je i interes građana za ulaganje u vrijednosne papire putem izravnog sudjelovanja u emisijama državnih vrijednosnih papira, kao zalog za uspjeh novih inicijativa na tržištu.

'One neće nužno biti izravno povezane s državom, ali će im država aktivno davati podršku, a bit će predstavljene u Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala u RH', kazao je Zoričić.

Više od 155 tisuća građana sudjelovao je u upisu državnih obveznica i trezorskih zapisa u proteklih godinu i pol dana, a upisani iznos je veći od 4,6 milijardi eura. Gotovo 460 tisuća građana štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a udjele u investicijskim fondovima (UCITS) ima oko 250 tisuća građana.

U panel raspravi Štednja i financijska pismenost za održivu i sigurniju budućnost sudjelovali su Vedrana Čulo Gusić, izvršna direktorica Sektora poslovanja sa stanovništvom Hrvatske poštanske banke, Senka Fekeža Klemen, članica Uprave, Erste mirovinski fondovi,  Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB investa i predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Ksenija Linarić, voditeljica Odjela osiguranja depozita Hrvatske agencije za osiguranje depozita te Tomislav Kalafatić, direktor Sektora za ulaganja u Croatia osiguranju.

U godini kada se obilježava 100 godina Svjetskog dana štednje potreba za štednjom, razvijanje štednih navika te vođenje brige za vlastitu budućnost i financijsku sigurnost itekako su aktualni. Štednja je sve više potrebna za financiranje različitih usluga važnih za život, a među njima su svakako mirovine.

U kontekstu tržišta kapitala istaknuta je važnost proizvoda na burzi za male investitore, potreba ulaganja od najranije dobi za ostvarivanje optimalnih rezultata u starijoj dobi te koncept štednje na tržištu kapitala kroz investicijske planove (tj. mjesečne uplate). Istaknuto je kako primjena novih tehnologija ima sve veći značaj kroz utjecaj na način distribucije financijskih proizvoda i pojavu novih ponuđača koji vrlo često spajaju niz financijskih proizvoda i usluga na inovativan način, a sve su popularnije i mobilne aplikacije za savjetovanje i izvršenje transakcija. Zaključeno je da i dalje treba raditi na digitalizaciji financijskih usluga te razvijati digitalne kanale.

Poseban naglasak je bio na potrebi daljnjeg razvoja financijske pismenosti. HGK provodi različite aktivnosti u cilju podizanja financijskih znanja mladih, a u ovoj godini je obuhvaćeno više od 860 srednjoškolaca i studenata na šest fakulteta, sedam gradova i deset srednjih škola. Neke od aktivnosti za građane i gospodarstvenike su izdavanje brošure o kreditnom posredovanju te webinar o tržištu kapitala, investicijskim i mirovinskim fondovima.