Od iduće godine iznos plaća u Hrvatskoj više neće biti tajna. Europska direktiva o transparentnosti plaća koju Hrvatska mora uvrstiti u zakon o radu do lipnja iduće godine omogućava radnicima da zatraže podatke o svojoj plaći i o prosječnim plaćama kolega i kolegica koji rade isti ili sličan posao.
Anita Zirdum, v.d. ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu, u emisiji HRT-a 'U mreži Prvog' demantirala je da će radnici moći doznati plaću svojih kolega naglasivši da to ne propisuje europska direktiva niti će to propisati zakon o radu.
- Želi se postići da se dođe do transparentnosti za samog radnika, što se tiče njegove plaće i uvjeta rada, mogućnosti dobivanja informacija o plaći već prilikom razgovora za posao i informacije o prosječnoj plaći za radna mjesta njegove vrijednosti ako to ne narušava privatnost drugih osoba - naglasila je Zirdum.
Jedan od članaka europske direktive govori da će radnik imati pravo zatražiti informaciju o svojoj plaći te prosječnim razinama plaća po spolu za kategorije radnika koji obavljaju jednak rad.
- Poslodavci će imati uspostavljene platne strukture, a to znači objedinjavanje poslova jednake vrijednosti prema određenim kategorijama i onda radnik za tu kategoriju poslova može tražiti prosječnu plaću, s time da poslodavac može i ne dati tu informaciju ako bi to narušilo privatnost, primjerice ako imate samo dva zaposlenika u platnoj strukturi - rekla je Zirdum.
Istaknula je kako svaki poslodavac ima mogućnost odrediti o čemu će ovisiti plaća.
- Netko možda ima više iskustva pa će plaća varirati, mi moramo znati raspon u kojem se nalazi i radnik mora znati na temelju čega je njegova plaća određena i koliko on unutar platne strukture može napredovati te na temelju čega - pojasnila je Zirdum.
Predsjednik SSSH Mladen Novosel rekao je da bi ova promjena mogla otvoriti Pandorinu kutiju.
- Vlada je zakonom o plaćama i promjenom uredbe o koeficijentima pokušala napraviti transparentnost i pravednost da se za iste poslove dobiva ista plaća. Međutim, ako se prebacimo na gospodarstvo, to nije samo privatni sektor, onda je priča sasvim drukčija. Ako sklapamo kolektivne ugovore, onda se postavlja pitanje što ćemo mi njima ugovarati ako nećemo plaće, raspone plaća koje je Vlada sa sindikatima dogovorila.
Naglasio je kako poslodavac nema trenutačno obvezu pojasniti što znači koeficijent za koje radno mjesto, osim ako se to ne dogovori kolektivnim ugovorima.
- Međutim, čak i tamo gdje je kolektivnim ugovorom dogovoren raspon plaća, masa poslodavaca u privatnom sektoru si daje za pravo da netransparentno i nezakonito daje pojedinim radnicima posebne ugovore o plaći koji su tajna - rekao je Novosel.
Govoreći o neoporezivim davanjima na plaću koje poslodavac može sam raspoređivati, istaknuo je kako su žene češće diskriminirane jer primjerice moraju češće na bolovanja zbog djece i slično.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber ponovila je da ova direktiva neće dovesti do javnog objavljivanja plaća.
- Ništa bitno se neće promijeniti. Nije korektno da na istom radnom mjestu svi imaju istu plaću, netko ima više iskustva, netko daje 100 posto od sebe na svom radnom mjestu. Valjda je stvarno korektno da onaj tko više doprinosi da ga se više plati, naravno da to treba biti obrazloženo - rekla je Weber.
Novosel je ustvrdio kako već sada imamo uravnilovku u gospodarstvu.
- Znatni porast minimalne plaće proteklih godina toliko je suzio isplatu bruto plaća. Činjenica je da su poslodavci morali dizati plaću svake godine koliko je rasla minimalna plaća, a da ostale plaće nisu dizali ni približno tom postotku. U praksi između najjednostavnijih i srednje složenih poslova imamo gotovo istu plaću - rekao je.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić rekla je kako je razlika između plaća žena i muškaraca u Hrvatskoj nešto manja od četiri posto.
- Prema DZS-u, bruto plaća muškaraca u 2024. godini iznosila je 1854 eura, a prosječna plaća žena iznosila je 1782 eura. Prema Eurostatu iz 2023. godine, vidimo da se i na razini Europske unije jaz u plaćama smanjuje - rekla je.
Ljubičić je rekla kako usklađivanje ne može biti samo formalno jer će države članice morati davati izvješća Europskoj komisiji o tome kako se direktiva implementirala.
- Morat će poduzeti posebne mjere kojima će obrazlagati na koji način su procjene napravljene, i to sve u skladu s tijelima za jednakost - rekla je pravobraniteljica.