Nitko u Hrvatskoj nije upisao ove smjerove na fakultetima

Više od 15 tisuća mjesta na hrvatskim fakultetima ostalo je nepopunjeno nakon ljetnog upisnog roka. Na čak 61 studijski program nitko se nije upisao.

Među njima su i nastavnički smjerovi fizike i kemije, i to unatoč tome što škole vape za takvim kadrom.

A problemi sa sve većim brojem nepopunjenih mjesta na fakultetima rastu. Nakon ljetnog roka ostalo je više od 15.000 slobodnih mjesta na studijima diljem Hrvatske. Postavlja se pitanje – jesu li kriteriji upisa previsoki?

"Visoka učilišta ne bi smjela smanjivati kriterije, dakle upisne uvjete koji su ranije imale postavljene. Imali smo zadnju godinu kada je broj kandidata viši od kvote bila 2015. godina i na tim nekim uvjetima koji su vrijedili tad bi trebali vrijediti i danas", rekao je Igor Drvodelić, pomoćnik ravnatelja AZVO.

Nepopunjen je i nastavnički smjer fizike i kemije na zagrebačkom PMF-u – kvota 22, prijavljenih 28, upisanih – nula. Zvuči paradoksalno u zemlji koja godinama vapi za nastavnicima prirodoslovlja.

'Mi ne upisujemo ni s dvojkama, nego pazimo da su bar trojke iz fizike na maturi. Pa imali smo u povijesti niže kriterije na maturi, ali to je onda ispalo tako da bi nakon prve godine ti studenti odustali, tako da zato držimo i dalje ovakve kriterije', rekao je Mirko Planinić, dekan PMF-a, za Dnevnik.hr.

Hrvatskoj na godinu treba pedesetak profesora fizike i kemije, a sveučilišta ih zajedno upišu jedva tridesetak. Dekan tvrdi kako su ove dvije struke teške za studiranje, a nose jednaku plaću kao i u drugim profesorskim strukama, što ukazuje na ozbiljnost situacije.

'Zato što se onda nestručnim zamjenama zapravo nadopunjuju ti kadrovi koji nedostaju. I zapravo je u društvu necijenjeno to profesorsko zanimanje, znate sami da postoje pritisci od učenika, od roditelja, naravno u osnovnim školama, a plaće nisu, bog zna kako, velike', smatra Planinić.

O svemu se oglasio i ministar Fuchs koji tvrdi da je ovo i stvar demografije: 'Znate kakva nam je situacija što se tiče nataliteta, naravno da to ima kaskadno prema gore učinak i po broju studenata, jer svake godine nam pada broje djece koja se upisuju i u prvi razred. Sama sveučilišta trebaju napraviti reorganizaciju studijskih programa, imamo dosta studijskih programa koji su paralelni. Puno istih, to isto otvara mogućnosti upisa, a studenata nema dovoljno'.

Jesenski upisni rok tek slijedi. Ostaje vidjeti hoće li se u drugom krugu popuniti prazna mjesta ili će se trend nepopunjenih studija nastaviti.