Ministar gospodarstva predlaže potrošačima da kažnjavaju trgovce zbog visokih cijena

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar, komentirajući podatke o dodatno narasloj inflaciji u Hrvatskoj u prosincu koja je prema Eurostatu trenutačno najviša u eurozoni, pozvao je građane da bojkotiraju trgovce koji neopravdano podižu cijene.

'Koristim i ovu priliku da naše potrošače pozovem na odgovornost i da sankcioniramo one koji neopravdano podižu cijene. To je najbolji mehanizam za regulaciju cijena', izjavio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar u utorak.

Dodao je da će trgovci neodgovorno podizati cijene sve dok potrošnja 'nekontrolirano ide', piše N1.

Slično kao ministar Šušnjar, u rujnu 2023. godine o rastu cijena u jednom je intervjuu govorio i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić savjetujući građanima da 'idu kupovati tamo gdje su povoljnije cijene'.

No, što ako izbora nema, odnosno trgovina sa značajno povoljnijim cijenama?

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević smatra kako je u Hrvatskoj teško, gotovo nemoguće organizirati i provesti bojkot trgovaca koji neopravdano dižu cijene.

'Nisu naši građani za to. A i ministrova izjava je bez veze. I guverner HNB-a je svojedobno poručio potrošačima da idu kupovati u trgovine gdje je jeftinije. Pa gdje je to jeftinije', zapitala se.

Zasmetalo joj je što dužnosnici, poput ministra Šušnjara i guvernera Vujčića, često pozivaju građane na odgovornost u kupovini.

'Kako mogu biti odgovorniji? Pa ljudi moraju kupovati ono što im treba. Hranu moraju kupovati, a cijene su ujednačene u svim trgovačkim lancima. To je čista kartelizacija. Nije ništa jeftinije u jednom nego u drugom lancu ili u tom drugom nego u trećem. Bude nekakvih tjednih akcija koje ljudi iskoriste, ali oni svakodnevno moraju kupiti kruh, mlijeko, brašno, ulje... sve te osnovne namirnice, tako da ne vidim mogućnost za ikakvo bojkotiranje', kaže.

Mogućnost organiziranog bojkota Knežević ne vidi pa kaže kako preostaje pojedinačni bojkot.

'Svatko od nas trebao bi, kada vidi da je neki proizvod drastično i neopravdano poskupio, ne kupiti ga nego sličan proizvod potražiti drugdje, ako je i tamo povoljniji. S druge strane, kada je trebalo pojeftiniti suncokretovo ulje, u Zagrebu smo popisivali cijene ulja i u sva četiri najveća trgovačka lanca bile su jednake ili gotovo jednake. Ne bi imalo smisla ići, primjerice, s Jaruna u Dubravu da bi se kupilo nešto čemu je razlika u cijeni minimalna', objašnjava.

Predsjednica HUZP-a upozorava na još jedan problem zbog kojega bojkotiranje trgovaca smatra neizvedivim.

'U gradovima i većim mjestima kupci imaju mogućnost potražiti neki drugi dućan ako vide da su u jednom cijene neopravdano visoke. No puno je mjesta u Hrvatskoj koja imaju samo jedan dućan. Tamo kupci nemaju izbora. A oko 4000 naselja uopće nemaju dućan, nego se opskrbljuju iz pokretne trgovine. Pa kad im ovaj kombijem doveze robu, hoćeš-nećeš moraju je platiti. A roba u tim pokretnim trgovinama je neminovno skuplja zbog troškova prijevoza', kaže ona.

Na rast cijena utjecale su i uobičajeno veća potražnja te velika potrošnja u prosincu. Neki su to ovoga puta nazvali 'efektom Dubai fritula' aludirajući na deliciju koja se minulog Adventa prvi puta pojavila u ponudi, a čija visoka cijena nije omela mnoge da u redovima čekaju kako bi je kušali.

'Sve to djeluje na inflaciju, iako te fritule sigurno nisu kupovali oni s 300 eura mirovine. Veća potrošnja u prosincu inače počinje sa svetim Nikolom pa se nastavi s Božićem i Novom godinom, a u siječnju su zimska sniženja kada ljudi kupuju neke proizvode jeftinije pa i dalje više troše. Ali tvrditi da Vlada ne može učiniti ništa i da bi potrošači sami trebali organizirati bojkot, to je floskula', smatra Knežević.

Podsjeća kako je HUZP jedne godine pozvao potrošače da se suzdrže od kupovine na tzv. Dan nekupovanja (Buy Nothing Day) koji se obično održava posljednje subote u studenome, dan nakon famoznog Crnog petka.

'Pozvali smo ljude da tog dana ništa ne kupuju, ali odaziv je bio katastrofalan', kaže Knežević.

S druge strane podsjeća da su svojedobno u Italiji kupci masovno bojkotirali kupovinu tjestenine, koja je sinonim za Italiju, nakon što su tamošnji proizvođači digli cijene. Također spominje i nedavne prosvjede u Njemačkoj zbog šrinkflacije - kada cijene proizvoda ostaju iste, ali se smanjuje njihova količina, odnosno gramaža.

'Kada bi mi pozvali građane na sličan prosvjed, pitanje je koliko bi ih se odazvalo. Vidjeli ste koliko ljudi se okupilo na prosvjedu za sigurnost u školama nakon brutalnog zločina u Prečkom. Ako se na takvo što masovnije ne odazivaju, ne bi se odazvali ni na bojkot trgovaca', rezignirano je zaključila Knežević.