Ministar financija Zdravko Marić opisao je kako će izgledati proces uvođenja eura.
- Vlada već dulji niz godina kada upućuje zakone u saborsku proceduru, tome prethodi javno savjetovanje. Ovaj zakon je primjer zašto je to potrebno. Ovo je zakon koji se tiče svakog od nas, svakog građanina - rekao je Marić HRT-u.
- Do 15. veljače će biti u javnom savjetovanju, već su počeli stizati komentari. Bit će dva saborska čitanja, njegovo izglasavanje očekujemo krajem travnja - rekao je ministar financija Zdravko Marić o predstavljenom Zakonu o euru u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada'.
- Taj zakon je krovni zakon, trebat će uskladiti 40 zakona i 70 podzakonskih akata i prije samog uvođenja eura. A onda će nakon uvođenja eura bez nekog striktnog vremenskog okvira kao što je sada uslijediti usklađivanje stotine zakona. Najvažnije odrednice su da se definira proces prije i poslije i u Hrvatskoj, a i kada gledate što je bilo u sedam zemalja koje su zadnje uvodile euro - kaže.
- Možemo tako reći i u starim zemljama kada se uspoređivalo i gledalo i na neki način pitalo građane s jedne strane pozitivne stvari, a poglavito one negativne stvari kao što su strah i bojazan od toga da će trgovci i ostali iskoristiti priliku i kod zaokruživanja cijena na više dati nekakav poticaj i impuls prema rastu cijena i inflaciji - rekao je.
Naravno, inflacija je danas aktualna iz jednog drugog kuta gledanja, dodaje. Bit će obveza dvojnog iskazivanja cijena, dakle i kune i euro. To će biti od prvog ponedjeljka u rujnu, to je 5. rujna ove godine, pojedini trgovci će možda već i ranije pa će građani moći pratiti, ali obveza kreće tad.
- Glavni instrument koji imamo je nadzirati te aktivnosti da se provode u skladu sa zakonom. Mi smo u sam zakon stavili jedan institut, njega je jako teško definirati, a to je neopravdano dizanje cijena. Ja sam vodio paralelu sa snižavanjem stope PDV-a i snižavanjem cijena ribe, mesa i povrća. Znamo i sami da se to nije dogodilo - kazao je.
- Dakle, ipak uz ograničen prostor naša ideja je da se kroz dualni sustav iskazivanja cijena, poticanje konkurencije na neki način prevenira koliko je moguće da ne dođe do tog efekta prelijevanja i rasta cijena. Analiza koja je rađena temeljem iskustava u novim zemljama je da je efekt bio 0.2 do 0.4 boda jednokratan. Iz današnje prizme kad vidimo gdje su danas stope inflacije zbog rasta cijene energenata i poremećaja u opskrbnim lancima, netko može reći to nije tako puno. Mi to u vladi ne zanemarujemo i to je jedan od važnijih dijelova samog zakona - ističe Marić.
Paralelno kreće predopskrba banaka, FINA-e, Hrvatske pošte, a onda i poduzeća, odnosno trgovačkih društava kako bi se u trenutku formalne zamjene u noći s 31. prosinca na 1. siječnja iduće godine sve što stoji na računima automatizmom preračunalo. Građani će moći kune zamijeniti u eure idućih 12 mjeseci, dakle cijele 2023. u komercijalnim bankama, poslovnicama Pošte i FINA-e bez naknade.
- Postoje određene odredbe koje su usklađene i sa zakonom o sprječavanju pranja novca i nekim drugima da će po jednoj transakciji maksimalno biti moguće zamijeniti sto novčanica i sto kovanica, ali to ne znači da ne možete doći ponovno - navodi Marić.
Ideja je da se u što kraćem roku izvrši ta konverzija. Dobro je da građani znaju da će biti neograničeno i nakon tih 12 mjeseci u HNB-u novčanice, a kovanice tri godine.