Krištof: Izraelskim modelom mogli bismo usporiti rast cijena, Hrvati bojkotom pokazuju moć

Vlada je odlučila - po novome bit će zamrznute cijene čak 70 artikala za razliku od dosadašnjih tridesetak proizvoda. Vladajući na taj način žele pomoći građanima u borbi protiv inflacije koja divlja već godinama. U Intervjuu tjedna Media servisa stručnjak u FINA-i i bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof ističe da su kod nas najviše rasle cijene hrane. Razgovor je vodio Sven Tubak.

'Uslijed čega je zapravo inflacija za različite dohodovne kategorije, dakle, one najbogatije i najsiromašnije sasvim različita. Nažalost, upravo zbog činjenice da cijene hrane najbrže rastu upravo je siromašnijima inflacija i najveći problem i njima zapravo troškovi života najviše rastu.'

A troškovi hrane za mnoge su iz mjeseca u mjesec neizdržive. Razlog toga je i velika sezonalnost našeg gospodarstva kao i činjenica da uvelike ovisimo o uvozu:

'Kod poljoprivrede i kod svih aktivnosti ovisite uvijek o vanjskim utjecajima i jednostavno ne možete utjecati na to da cijene stalno budu stabilne jer ovisno o tome kakva će biti godina će fluktuirati i cijene. Ona prava prehrambena industrija koju srećom nešto imamo može tu pridonijeti da se cijene dugoročno stabiliziraju.'

Građane muči i što su često cijene na policama domaćih trgovačkih lanaca veće nego u susjednim nam zemljama što iziskuje dodatna istraživanja i pronalazak odgovora, ističe naš gost. On je prije nekoliko dana na društvenim mrežama istaknuo rješenje za problem rasta cijena:

'Radi se o jednom zanimljivom znanstvenom istraživanju na koje su mi ukazali kolege, a radi se o izraelskom modelu koji je kasnije vrlo uspješno kopiran u Italiji. Izraelci su tome pristupili u trenu kad su imali problema s cijenama hrane i zaključili su zapravo da je jedini način da nešto naprave s cijenama da eliminiraju raspravu o tom problemu cijena - tko je tu odgovoran i tko je kriv i da cijene zapravo učine javno dostupnima i potpuno transparentnima.'

Zakonom su obvezali sve supermarkete da cijene svih proizvoda koje prodaju objave na vlastitim internetskim stranicama što je rezultiralo boljom transparentnošću.

'To je dovelo do jako zanimljivog efekta da je zapravo smanjilo varijacije neke u cijenama i procjena tih istraživača je da su zapravo građani, svaki građanin Izraela da je uštedio nešto više od 30 dolara godišnje uštedio. To nije puno, ali nije zapravo ni malo, ali ono što je najzanimljiviji efekt, a meni se čini da je to vrlo velik problem u Hrvatskoj je da je ta aplikacija nakon nekog vremena eliminirala razlike u regionalnim cijenama.'

Što je veliki problem u Hrvatskoj, posebice s dolaskom turističke sezone, ističe Krištof. Da cijene trebaju biti transparentnije vidljivo je i iz poteza Vlade koja je u javno savjetovanje uputila Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena. To bi u prijevodu značilo da će se urediti pravna osnova za određivanje najviših cijena i da će trgovci morati istaknuti prethodnu uz trenutno važeću cijenu. Postoje i neke realne poteškoće poput količina roba u trgovačkim lancima koje bi trebalo unijeti, a Krištof je otkrio kako bi cijeli proces izgledao:

'Mislim, ima različitih pristupa. Ja vjerujem da bi informatičke firme koje bi tu prepoznale interes jer bi mogle tu plasirati reklame i potencijalno u suradnji s nekim lancima isto promovirati posebne akcije. Mogli biste upisati 10 proizvoda kojih pratite i onda bi vam sustav rekao da ovaj tjedan idete u supermarket A, idući tjedan u supermarket B.'

Krištof je pozvao trgovce da objave svoje cijene na internetskim stranicama, ali i istaknuo da svakako treba voditi računa o interesu trgovaca jer je riječ o velikom administrativnom opterećenju. Država i Ministarstvo gospodarstva već su jednom oformili stranicu koja je trebala pratiti kretanje cijena, no stranica je sada ugašena, a projekt je propao.

'Da bi se projekt koji je zaživio u Izraelu realizirao u Hrvatskoj trebalo bi 3 do 6 mjeseci', ističe Krištof:

'Svi trgovački lanci već podatke imaju spremne u nekim svojim sustavima i sve što treba napraviti je uspostaviti procedure kojima će se to ažurirati.'

Visoke cijene ponovno su aktualizirale i pitanje snižavanja stope PDV-a na prehrambene namirnice, iako vladajući tvrde da to ni u prošlosti nije dovelo do željenog efekta.

'Mislim ima jedna zanimljiva teorija koja kaže da jedan dio razloga zašto su cijene u Hrvatskoj relativno velike je da zapravo imamo previše trgovačkih lanaca, da na pojedinim područjima zemlje tipa, u Zagrebu, u nekim kvartovima, imamo preveliku koncentraciju trgovina i da iz tog razloga jer imamo preveliku koncentraciju trgovina svaka ta trgovina ima te osnovne troškove logistike, mora bacati hranu koju nije prodala i tako dalje i to podiže cijene.'

​Opozicija i dio građana vladajuće krive da su s mjerama zakasnili, dok ekonomski stručnjaci tvrde da ove mjere vladajućih i zamrzavanje cijena neće ispuhati inflaciju s čime se slaže i bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku:

'Jer inflacija s druge strane ovisi i o ponudi novca. Imamo i povećane plaće, značajno u javnom sektoru i nešto manje u privatnom sektoru i jednostavno je kupovna moć dobrog dijela građana povećana i oni zbog toga imaju veću potražnju što opet dovodi do toga da se tržište regulira na način da blago diže cijene, bar tako kaže ekonomska teorija.'

A potrošačima je najvažnije da u novčanicima ostane koji euro više stoga i ovog petka bojkotiraju kupovinu. Hoće li ove aktivnosti kupaca polučiti rezultate?

'Pa ja bih rekao da da. Mislim da je jako dobro da su Hrvati osvijestili da imaju moć i jako je dobro da smo počeli prosvjedovati, pokušavati utjecati na te ekonomske teme. Ovo je prvi put da imamo tako neku masovnu akciju koja se tiče gospodarstva i zapravo uvjeta života, mislim da je to jako, jako dobro jer se stavlja fokus na to i evo neke mjere su već planirane.'

Upitali su ga - očekuje li da će se u skorije vrijeme inflacija smiriti?

'Pa cijene sigurno neće padati jer je inflacija je jako rijetko negativna. Prosječna brojka inflacije, to nije ničija promjena cijena. Moja osobna inflacija je različita od vaše i tu promjena cijena na svakog od nas zapravo različito utječe, ali svima smanjuje kvalitetu života.'