Kako javnost percipira korištenje i učinke EU fondova u Hrvatskoj? Evo što je pokazalo istraživanje
'Samo 7,66% ispitanika smatra da bi realizirali svoj projekt i da nisu dobili europska sredstva'
Kako građani Hrvatske percipiraju iskorištenost i učinke EU fondova, imaju li (i kakva) iskustva s njima te kakva im je budućnost pitanja su na koja je odgovore pokušala dobiti zagrebačka konzultantska tvrtka Projekt jednako razvoj (PJR) provodeći istraživanje na 1654 ispitanika od kojih je 48% iskusnih korisnika EU fondova. Slično je istraživanje ova tvrtka provela i 2017. godine te je dio pitanja ponovljen i sada kako bi se uočili određeni trendovi.
Iako je Hrvatska u ovom trenutku iskoristila 77% alociranih sredstava iz europskih fondova, što je nešto manje od europskog prosjeka (84%), istraživanje pokazuje da je opći dojam postotka tog iskorištavanja puno manji. Naime, više od pola ispitanika smatra da se 'povuklo' manje od polovice dostupnog iznosa.
Ipak, građani su generalno svjesni važnosti samih EU fondova što je vidljivo iz podatka da 95% anketiranih vidi pozitivne učinke EU projekata u društvu i oko sebe, dok 58% njih osjeća poboljšanje i kvalitete svog života. Upravo iskorištavanje fondova percipirano je kao drugi najveći benefit članstva u Europskoj uniji, gotovo jednako kao i sloboda kretanja.
Također, iako se 92% korisnika europskih fondova izjasnilo kako se njihovi projekti bez europskog novca većinom ili uopće ne bi proveli, istovremeno se smatra da je kod takvih projekata bitna njegova kvaliteta, a ne veza, što je izrazito pozitivno s obzirom na opću percepciju nepotizma i 'veza' u Hrvatskoj.
'Samo 7,66% ispitanika smatra da bi realizirali svoj projekt i da nisu dobili europska sredstva. To znači da bez fondova ne bi bilo previše ulaganja, naročito javnih, da nam nedostaje vlastitog financijskog kapaciteta, poglavito na lokalnoj razini, i da se stvara određena ovisnost i očekivanje korisnika da svoje investicije uvijek provode barem djelomično uz podršku fondova. Ovaj se nedostatak financijskih kapaciteta dugoročno pokazuje kao problem u fazi održavanja tih infrastruktura', objasnila je Ana Fresl, predsjednica Uprave PJR-a i voditeljica istraživanja.
Čak 72% ispitanika, odnosno troje od četvero korisnika EU fondova, planira i dalje koristiti dostupna sredstva za svoje projekte.
Rezultati pokazuju i da se neki problemi, koji nisu direktno vezani uz EU fondove, ali utječu na projekte, dugoročno ne rješavaju. Naime, i 2017. i sada kao glavnu prepreku u pripremi i/ili provedbi pojekta koju korisnici navode neriješene vlasničke odnose.
Ono što je također zanimljivo i već dugo prisutno kao činjenica jest da su korisnici zadovoljni s količinom izbora mogućnosti financiranja, ali ih brine vremenski period potreban za donošenje odluka o financiranju kao i drugi aspekti tromosti sustava u donošenju odluka.
Vlastite kapacitete u provedbi projekata ispitanici u prosjeku ocjenjuju slabo, kao i prije šest godina, a pritom najlošije ocjenjuju svoja znanja u javnoj nabavi.
Samo 15% korisnika ocjenjuje da može potpuno samostalno provoditi EU projekte, dok troje od četvero korisnika redovno koristi usluge stručnih savjetnika da im se projekti kvalitetnije i uspješnije pripreme i/ili provedu.
O rezultatima ovog istraživanja bit će riječi i na 4. Međunarodnoj konferenciji o ESI fondovima koja će se, u organizaciji PJR-a, održati 28. i 29. rujna u Trakošćanu.
