Prilagodba tržišnim trendovima i pravovremeni odgovor na potrebe potrošača ključni su faktori za dugoročno uspješno poslovanje trgovaca, poručeno je s 4. konferencije o trgovini Održivi potrošač – potrošač budućnosti koja se održala u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja o kupovnim navikama u Hrvatskoj prema odabiru potrošača te rezultati istraživanje o potrošačkim navikama generacije Z. Uz uobičajene zakonitosti tržišta, važnost pravovremene transformacije poslovanja danas postaje sve izraženija uslijed klimatskih, geopolitičkih i energetskih izazova.
'Kako bismo omogućili našim članicama da se prilagode novim trendovima te uoče potencijale i izbjegnu rizike, HGK je pokrenuo niz istraživanja koje će članice moći koristiti na zahtjev, a u cilju donošenja poslovnih odluka temeljenih na podacima. Nacionalno istraživanje o navikama kupovanja i konkurentima na tržištu robe široke potrošnje omogućit će poslovnim subjektima uvid u stanje u raznim segmentima tržišta, počevši od regionalnih navika potrošača do profila potrošača pojedinog trgovačkog lanca', kazala je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
Istraživalo se šest različitih kategorija potrošnje i to mješovita roba, odjeća, namještaj i oprema za dom, uređenje doma/ vrta, drogerijski proizvodi te sportska oprema, odjeća i obuća.
Rezultati istraživanja vezani za proizvode široke potrošnje ukazuju na to da smo vrlo aktivni kupci te da mjesečno obavimo kupnju u 4,62 različita trgovačka lanca. Razlozi odabira kupovine u kojoj najčešće kupujemo su dominantno blizina - i to za 60 posto ispitanika, za 50 posto ispitanika su najvažniji kriterij povoljne cijene, dok 42 posto odabire prodavaonicu zbog posebnih promocija/akcija.
Kao najčešći odabir mjesta za kupovinu ispitanici su naveli Konzum (24%), slijede Lidl s 22 posto te Kaufland sa 17 posto, a pojedini udjeli se mijenjaju po regijama, ali i kategorijama potrošnje. Ukupno gledajući, najviše građana je barem jednom u posljednjih mjesec dana nešto kupilo u Lidlu i to njih 70 posto, u Konzumu 67 posto i Kauflandu 53 posto.
Gledajući kategorije proizvoda svježe meso, i dalje najčešće kupujemo u mesnicama (22%), najviše u Dalmaciji gdje je drugo mjesto zauzeo Tommy (20%). Kruh i pekarske proizvode najčešće kupujemo u pekarnicama (28%), a od trgovačkih lanaca u ovoj se kategoriji ističe Lidl sa 17 posto.
U kategoriji drogerijskih proizvoda, najviše ispitanika, 89 posto izjavilo je da je u posljednjih mjesec dana kupovalo u dm-u, a slijede Müller sa 62 posto te Bipa s 49 posto.
Odjeću je u posljednja tri mjeseca kupovalo 91 posto ispitanika i to 88 postou fizičkoj prodavaonici, a 35 posto online. Najviše u Pepcu (56%), KIK-u (41,7%) te u C&A (40,5), a slijede H&M (37,4) te Inditex prodavaonice (ZARA, Massimo Dutti, Oysho) s 31,2 posto.
U periodu od 6 mjeseci 71 posto građana kupovao je proizvode sportske opreme, odjeće i obuće i to najčešće u Dechatlonu, Sport Visionu te Intersportu. Od ukupnog broja kupovina 64 posto je obavljeno fizički, a 26 posto online. U kategoriji uređenje doma i vrta u posljednjih godinu dana kupovalo je 81 posto ispitanika. Više od 70 posto ispitanika kupilo je nešto iz te kategorije u Pevexu, 44 posto u Bauhausu te 20,5 posto u Ferotermu i 12 posto u Građi.
Isti broj ispitanika, njih 81 posto kupovalo je nešto iz kategorije namještaja i opreme za dom i to najviše u Jysku njih 59,8 posto, a slijedi Ikea s 27,4 posto te Emmezeta (Mercury) s 24,6 posto.
Internet trgovina je i dalje u porastu. Rezultati istraživanja pokazali su da je na razini Hrvatske u posljednja tri mjeseca na specijaliziranim internetskim stranicama kupovalo 71 posto građana. Podjednako kupuju i muškarci (70,3%) i žene (71,6%), dok je prosječna starost 45 godina. Regionalno gledajući, najviše (82,8%) se online kupuje u regiji Istra i Primorje sa zaleđem.
Osim velikog nacionalnog istraživanja o potrošačkim navikama, Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, Katedrom za trgovinu i međunarodno poslovanje i drugim partnerima, tijekom studenoga 2024. provela je istraživanje pod nazivom Kako i što kupuje Generacija Z?
'Generacija Z je prva generacija koja je odrasla s tehnologijom kao sastavnim djelom svakodnevnog života pa su digital native korisnici. Nove proizvode najčešće otkrivaju putem društvenih mreža, a članovi kućanstva su im najvažniji influenceri pri kupnji prehrambenih proizvoda jer kupuju prema navikama članova obitelji, a oni su im najvažniji prilikom savjeta za pripremu obroka. Više od polovice ispitanika svjesno je važnosti prehrambenih navika (52,09%)', predstavila je zaključke istraživanja Ivona Grgić Bačelić, voditeljica Odjela za distributivnu trgovinu i zaštitu potrošača HGK.
Kod kupnje prehrambenih proizvoda važna im je cijena (82,9%), da je proizvod domaći (71,96%) i kontrolirano porijeklo proizvoda (52,41%). Blizina, cijena i širina asortimana, najvažnije su pripadnicima generacije Z prilikom kupnje u trgovačkom lancu. Zadnjih 10 kupnji su u najvećoj mjeri, u 82,09 posto slučajeva obavili su fizičkoj prodavaonici, a online najčešće kupuju odjeću, obuću, sportsku opremu i obuću, kozmetičke proizvode.
U vremenu velike i lako dostupne konkurencije potrebna je brza prilagodba tržištu, zahtjevima i očekivanjima potrošača , ali transformacija prema održivijem poslovanju, neki su zaključaka panela Aktualno u trgovini na kojem su sudjelovali vodeći ljudi trgovačkih lanaca.
'Sve se događa u trenutku, sve je brzo, prijenos informacija mora biti brz i kratak, poruka jasna i nedvosmislena. Kupci su nestrpljivi , zaposlenici su nestrpljivi, svi očekuju sve sada i odmah. Nikad nije bilo brže, sreća je da se i mi brzo prilagođavamo, držimo korak s tim', kazala je Tamara Grgić Erdeljac, direktorica Intersporta Hrvatska dodajući da kupci kod online kupnje imaju drukčija očekivanja u odnosu na iskustvo kupovine u fizičkoj trgovini.
Maja Šarić, rukovoditeljica digitalnog marketinga u Konzumu, istaknula je važnost brige o okolišu, s fokusom na smanjenje otpada od hrane i plastike.
'Već godinama ponosno nosimo titulu najvećeg hrvatskog donatora hrane, dok smo se kroz platformu Konzum Reciklopedija posvetili edukaciji i motiviranju naših kupaca o tome kako postupati odgovornije i smanjiti vlastiti otisak na okoliš', kazala je Šarić.