HGK: Hrvatsko gospodarstvo i dalje raste

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja pripremio je komentar o najnovijim gospodarskim kretanjima, u kojem analizira rast BDP-a, upozorava na znakove usporavanja te ističe rastuće neravnoteže u javnim financijama i platnoj bilanci. Prenosimo ga u nastavku. 

Više detalja i širu analizu aktualnih gospodarskih kretanja HGK donosi u najnovijem izdanju HGK Pulsa.

'U prošloj je godini hrvatsko gospodarstvo nastavilo rasti (+3,2%), ali uz naznake usporavanja te upozoravajući rast neravnoteža u javnim financijama i platnoj bilanci. Iako je rast BDP-a bio solidan (posebno u kontekstu dinamike rasta u EU), bio je najniži u postpandemijskom razdoblju.

Pritisak na proračun, primarno zbog ekstremnog rasta plaća u javnom sektoru tijekom 2024., koji se prelio u 2025. kao trajni trošak, kao i rasta socijalnih davanja, doveo je do povećanja proračunskog deficita koji se u 2025. približio granici od 3 posto BDP-a. Istodobno, visoke cijene usluga u turizmu i trgovini očito više ne mogu kompenzirati stagnaciju broja turističkih noćenja, pa izostaje realni rast deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, čime se produbljuje neravnoteža na tekućem računu platne bilance.

Kao i prethodne godine, rast BDP-a temeljio se na otpornoj osobnoj potrošnji (+2,5 %), čiji su rast održali povećanje zaposlenosti, plaća i kreditne zaduženosti te na investicijama (+6,1 %), financiranima ponajviše iz fondova EU-a, osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. No iste stavke koje generiraju trenutačni rast istodobno stvaraju i neravnoteže jer gospodarski rast ne prati rast produktivnosti i konkurentnosti.

Iako je industrija pozitivno pridonijela rastu BDP-a prvi put nakon dvije godine (rast od 2,9 %), usporavanje rasta u drugim djelatnostima, posebno u građevinarstvu (s 15,1 % na 7,3 %) te u turizmu i trgovini (s 5,9 % na 2,7 %), bilo je izraženije i usporilo je ukupni rast BDP-a.

Naime, uzlet građevinarstva iscrpio se nakon što je obavljen velik dio obnove nakon potresa. Realni rast trgovine usporio je zbog ustrajno visoke inflacije, koja je smanjila potrošački optimizam, kao i zbog sporijeg rasta raspoloživog dohotka. Istodobno, uslijed rasta cijena usluga u turizmu i trgovini te stagnacije broja turističkih noćenja, realno pada vrijednost deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe.

Gledano s potrošne strane, sve su kategorije BDP-a usporile rast, osim investicija (ubrzanje s 5,3 % na 6,1 %). Izvoz usluga (što je primarno odraz realnog pada deviznog prihoda od turizma) nastavio je padati drugu uzastopnu godinu, i to istom stopom od -2,6 %, pa je neto inozemna potražnja imala snažniji negativni utjecaj', napisao je Šaravanja.