EUROPSKO ISTRAŽIVANJE: Svaka četvrta žena u Hrvatskoj doživjela je fizičko ili seksualno nasilje

Nasilje nad ženama u Europskoj uniji nije samo društveni problem nego krizna situacija u pogledu ljudskih prava. Izvjestitelj Europskog parlamenta za novu strategiju rodne ravnopravnosti Marko Vešligaj, povodom sutrašnjeg Međunarodnog dana žena, predstavlja rezultate Tematskog fokusa Indeksa rodne ravnopravnosti za 2024., Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE). Zaključak je, nažalost, očekivan - rodno utemeljeno nasilje i dalje je prisutno, ozbiljno i nedovoljno prijavljeno u cijeloj EU.

Na razini Europske unije podaci govore sljedeće:

- 31 % žena u EU-u iskusilo je fizičko i/ili seksualno nasilje

- Za 57 % žrtava, nasilje je uzrokovalo zdravstvene posljedice, od fizičkih ozljeda do dugoročnih psiholoških trauma.

- Jedna trećina žrtava doživjela je nasilje od više počinitelja.

- Unatoč utjecaju pokreta #MeToo, 31 % žrtava nikada nije otkrilo svoje iskustvo nikome u vrijeme istraživanja.

- Istraživanje također ističe kako su žene s invaliditetom pod većim rizikom od nasilja nego one bez invaliditeta, dok se migrantice, LGBTQI osobe i romske žene suočavaju s dodatnim preprekama za prijavljivanje i pristup podršci

Kada govorimo o Hrvatskoj brojke su sljedeće:

- Svaka četvrta žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje od svoje 15. godine

- Na milijun stanovnika događa se 6,5 femicida.

- Svaka druga žena koja je doživjela nasilje, trpi zdravstvene posljedice fizičkog i/ili seksualnog nasilja

- Više od trećine žena nikome ne govori o nasilju koje su doživjele.

- 50 % muškaraca u Hrvatskoj smatra kako je prihvatljivo kontrolirati ženine financije.

- 54 % muškaraca u Hrvatskoj i 51 % žena smatraju da su žene, ako privatno dijele svoje intimne slike, barem djelomično odgovorne ako se slika podijeli online bez njihova pristanka.

- Također 24 % muškaraca u Hrvatskoj smatra da, ako žena doživi seksualno nasilje dok je pod utjecajem alkohola ili droga, barem je djelomično odgovorna.

- Svaki peti muškarac u Hrvatskoj misli da žene često izmišljaju ili pretjeruju s optužbama za zlostavljanje ili silovanje.

EU je poduzela značajne korake u borbi protiv nasilja nad ženama, i to prvenstveno Direktivom o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (svibanj 2024.) te pristupanjem EU-a Istanbulskoj konvenciji (2023.). Unatoč tome, pet država članica (Bugarska, Češka, Mađarska, Litva i Slovačka) još nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju, a implementacija Direktive tek je u tijeku. Za žene koje doživljavaju nasilje, pristup uslugama podrške je ključan, ali novi europski podaci o nasilju pokazuje da su skloništa daleko ispod razine preporučene u Istanbulskoj konvenciji, s tim da samo sedam država članica zadovoljava minimalni zahtjev jednog kreveta na 10.000 stanovnika, a samo sedam država članica pruža dovoljno centara za savjetovanje za žene, što je daleko ispod preporučenog broja jednog centra na 50.000 žena. Ovo istraživanje otkriva i da zemlje s nižim rezultatima u području rodne ravnopravnosti obično imaju višu razinu društvene prihvatljivosti nasilja nad ženama. To sugerira da napredak u ravnopravnosti i napori u borbi protiv nasilja nad ženama moraju ići ruku pod ruku.

'Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za novu europsku Strategiju za rodnu ravnopravnost, smatram kako je ključno osigurati da borba protiv nasilja nad ženama ostane glavni prioritet za EU i sve njezine države članice. Prvi korak u tome je osvještavanje problema nasilja i promjena ustaljenih rodnih stereotipa koji nerijetko umanjuje značaj i dubinu ovog problema. Nasilje nad ženama ima korijene u kontroli, dominaciji i nejednakostima. Iako je EU poduzela snažne pravne korake, borba za stvarni napredak zahtijeva hitnu akciju i nacionalnih zakonodavaca, civilnog društva i javnosti. Smatram da stvarna volja da se suoči s tim problemom ne postoji na razini vlasti u Hrvatskoj, ali ni u hrvatskom društvu. Još uvijek ne postoji kritična masa koja bi se istinski suprotstavila patrijarhatu. Jedno je donositi zakone, a drugo je u praksi primijeniti sve što u njima piše te osigurati adekvatne resurse za tu svrhu. Ali, borba ne prestaje, i to je jedan od razloga zašto ću se sutra pridružiti Noćnom maršu u Zagrebu, a pozivam sve građane/ke da učine isto' zaključio je Vešligaj.