Dragan Primorac predvodnik razvoja personalizirane medicine

EU Reporter, jedan od vodećih medija Europske Unije sa sjedištem u Bruxellesu-u u današnjem broju je posvetio opsežan tekst znanstvenom radu Dragana Primorca i njegovim vizionarskim iskoracima u razvoju personalizirane medicine i forenzičke genetike.

'U svijetu koji se brzo razvija, gdje znanost i tehnologija oblikuju zakonske regulative, medicinu te nove politike i smjernice, malo je osoba koje su ostavile tako značajan trag kao Dragan Primorac. Kao globalno priznat autoritet u području genetike, personalizirane medicine i forenzičkih znanosti, Primorčevi znanstveni iskoraci imaju važnu ulogu u razvoju zdravstva, ali i kaznenog pravosuđa širom svijeta' navodi u svom članku EU Reporter.

Karijera obilježena inovacijama

Ime Dragana Primorca postalo je sinonim za vizionarske iskorake u identificiranje žrtava masovnih grobnica koristeći DNA tehnologiju koje je napravio početkom '90-ih godina. Zajedno sa američkim kolegama 1996. godine, objavio je prve rezultate identifikacija žrtava masovnih grobnica koristeći DNA tehnologiju u časopisu Journal of Forensic Sciences. Rezultati dobiveni u DNA laboratoriju kojeg je osnovao u Splitu, široko su prihvaćeni kao jedni od prvih uspješnih DNA identifikacija skeletnih ostataka iz masovnih grobnica globalno.

Njegov rad se širi i izvan područja forenzičke genetike te 2000. godine, kao član međunarodnog konzorcija, objavljuje rad u časopisu Science, u kojem sa suradnicima opisuje genetičko podrijetlo Europljana, a 2017. godine je među autorima rada objavljenog u časopisu Nature u kojem autori opisuju rano širenje anatomski modernih ljudi iz Afrike analizirajući, genetički materijal 148 populacija širom svijeta.

Tijekom posljednjih 15 godina, Primorac je snažan zagovornik precizne (personalizirane) medicine, revolucionarnog pristupa liječenju oboljelih koji terapeutske postupke prilagođava genetičkim profilima svakog pojedinca.

Globalna priznanja i liderska uloga

Liderska uloga Dragana Primorca u području znanosti i medicini rezultirala je nizom priznanja. Prema jednom od vodećih svjetskih izdavača, Elsevier BV, Primorac je uvršten na popis 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti u karijeri te za proteklu godinu. Rezultati njegovog rada opsežno su objavljivani u brojnim znanstvenim časopisima, a on sam je česti pozvani predavač na znanstvenim skupovima o preciznoj medicini.

Međutim, njegov utjecaj je značajan izvan granica akademske zajednice i područja znanstvenih istraživanja. U periodu 2003. do 2009. godine obnašao je dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvatske, kada je inicirao reforme nužne za modernizaciju znanosti i obrazovanja. Pod njegovim vodstvom, Hrvatska je osnažila svoju međunarodnu znanstvenu suradnju, te značajno povećala ulaganja u znanstveni razvoj i inovacije. Zbog toga je u lipnju 2009. godine, vodeći znanstveni časopis Science posvetio članak ističući Primorčeve velike reforme za uspostavu Hrvatske kao najkonkurentnijeg znanstvenog i obrazovnog centra istočne Europe.

Povezivanje znanosti, politike i diplomacije

Primorac se istaknuo i kao jedna od vodećih osoba u području znanstvene diplomacije, potičući snažno brojne međunarodne suradnje. Godine 1997., Primorac je osnovao Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti (ISABS). Do sada je više od 6.000 znanstvenika i 700 pozvanih predavača (uključujući deset dobitnika Nobelove nagrade) ukupno iz 75 zemalja sudjelovalo na ISABS konferencijama koje se održavaju svake dvije godine u Hrvatskoj u suradnji s američkom Mayo Clinic i Specijalnom bolnicom Sv. Katarina. Osnovač je i 'Nobel Spirit' skupa, koji se održava tijekom ISABS konferencija, a gdje dobitnici Nobelove nagrade potiču javnu raspravu o ulozi znanosti u rješavanju globalnih problema u zdravstvu, akutnih regionalnih problema poput odljeva mozgova i demografskog pada, te kulturnih i društvenih promjena.

Godine 2011. Primorac osniva Specijalnu bolnicu Sv. Katarina, europski centar izvrsnosti u području personalizirane medicine. Njegove najnovije inicijative usmjerene su jačanju suradnje medicine i biotehnologije, kako bi napredak u istraživanjima doprinio razvoju sustava javnog zdravstva. Trenutno, Primorac integrira načela personalizirane medicine (farmakogenomika, sekvenciranje cijelog genoma u klinici, multi-OMICS analiza, prediktivno genetsko testiranje, liječenje mezenhimalnim matičnim stanicama, itd.) u kliničku praksu. U rujnu 2024. njegov tim, u suradnji s kolegama iz američkog Dartmouth Health, u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, izveo je prvo sekvenciranje cijelog genoma (WGS) u Hrvatskoj, a na njegovu inicijativu, američki UPMC Hillman Cancer Center upravo je otvorio svoj onkološki centar u Hrvatskoj, pružajući pacijentima oboljelima od raka interdisciplinarni pristup i nudeći niz naprednih onkoloških terapijskih postupaka temeljenih na preciznoj medicini.

Oblikovanje budućnosti forenzičke znanosti i medicine

'Gledajući ka budućnosti, Dragan Primorac ostaje posvećen širenju globalnog utjecaja personalizirane medicine i forenzičkih znanosti, a njegova istraživanja nastavljaju pomjerati granice primjene genetike u medicini. Primorčeve nedavno objavljene knjige, 'Forensic DNA Applications: An Interdisciplinary Perspective,' koju je izdao CRC Press Taylor and Francis Group, utječe na razvoj pravnih smjernica povezanih s forenzičkim znanostima, dok knjiga 'Pharmacogenomics in Clinical Practice,' izdavača Springer-a, ističe ključnu ulogu farmakogenomike kao okosnice personalizirane medicine' ističe EU Reporter.

Jedan od njegovih najambicioznijih projekata je unapređenje kliničke medicine i forenzičke genetike koristeći umjetnu inteligenciju, s ciljem bolje interpretacije rezultata, istodobno poštivajući najviše etičke standarde.