Akademski sindikat ponovno apelirao na Vladu: 'I OECD smatra da treba povećati dob za odlazak u mirovinu'

Predstavnici Akademskog sindikata istaknuli su kako su su davno Vladi poslali poruku koju nije poslušala, a kako joj je gotovo istu na tematskoj sjednici sada uputio i OECD. 

'Jedna je od glavna poruka OECD-a Vladi u II. Gospodarskom pregledu za Republiku Hrvatsku, kojim se obvezuje vrlo važan korak u planiranom procesu pristupanja Hrvatske OECD-u 2026. provođenje težih reformi, posebice reforme kojom se mora povećati zakonska dob za odlazak u mirovinu. Naime, objavio je da bi se ograničavanjem mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanjem dobi za umirovljenje produžio radni vijek i poboljšala adekvatnost mirovina na održivi razvoj. Smatra da treba povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu, a ograničavanjem mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanjem dobi za umirovljenje produžio bi se radni vijek i poboljšala adekvatnost mirovine na održivi način.

Ovu poruku prenio je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann na tematskoj sjednici Vlade RH i poručio je da Hrvatska treba održati zamah strukturnih reformi kako bi nastavila snažnu ekonomsku konvergenciju, ističući da se zahvaljujući snažnom i otpornom gospodarskom rastu može sustići prosječni životni standard zemalja OECD-a jer Hrvatska trenutačno ima tek 81 % tog prosjeka', iznijeli su iz Akademskog sindikata.

Napomenuli su kako su isto poručili nakon donošenja, kako su istaknuli, lošeg Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zbog čega je Akademski sindikat i utemeljen. 

'Poseban je razlog tome jedan detalj zakona, na koji je sad upozorio OECD, a kojim se šteti razvoj Republike Hrvatske - a to je izbacivanje najizvrsnijeg dijela ljudskog potencijala sustava visokog obrazovanja i znanosti iz sustava koji financira država. Ta odluka nije donesena slučajno ili greškom. Donesena je svjesno jer je prethodni Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju omogućavao ostanak najizvrsnijeg i najkreativnijeg ljudskog potencijala u sustavu na teret državnog proračuna. Naime, prethodnici aktualnog ministra znanosti i obrazovanja shvatili su da Hrvatskoj nedostaju takvi ljudski potencijali koji su tijekom svojih karijera razvijali hrvatsko visoko obrazovanje, znanost, gospodarstvo i društvo u cjelini. To je razumio prije četiri godine i ministar pravosuđa i uprave koji je produljio državnim službenicima mogućnost radnog staža u sustavu državnih službi do 67. godine života. 

I sada se postavlja pitanje: kako je moguće da državni službenici mogu raditi do 67. godine, a najizvrsniji dio javnih službenika, dakle, redovite profesore i znanstvene savjetnike u trajnom zvanju, među kojima su i redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 'tjera' se u mirovinu sa 65 godina. To bi ministra znanosti, obrazovanja i mladih u moralnom smislu obvezivalo da se, u skladu s dobnim regulama za sustav u njegovoj nadležnosti, nakon 65. godine zahvali na dužnosti ministra, odnosno da nakon napunjene 65. godine života ni pod koju cijenu niti jednu sekundu ne ostane na toj funkciji, a ministar Radovan Fuchs 2026. napunit će 73 godine! 

No, nažalost, ministar Fuchs ovu odluku nije donio sam, već ju je donio pod pritiskom u pregovorima s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO). NSZVO kao trenutačno jedini reprezentativni sindikat u sustavu visokog obrazovanja i znanosti iskoristio je tu priliku i 'pritisnu'  ministra u vezi 'tjeranja' sveučilišnih profesora i znanstvenika u trajnom zvanju u mirovinu sa 65 godina.

Zašto je to napravio NSZVO, morat će uskoro priznati. Naime, od 2019. do danas dogodile su se ogromne promjene u broju stanovništva te - ako je tada možda bilo djelomično i razumljivo da stariji trebaju otići u mirovinu da bi napravili mjesto mladima - sada se situacija kod nas ali i u zemljama OECD-a dramatično promijenila. Nestašica radne snage postaje općenito gorući problem, a s uvozom radne snage to nipošto nije moguće nadoknaditi u našem sustavu. Hrvatska kao mala zemlja nema taj luksuz da se odriče i jednog jedinog čovjeka koji još može pridonijeti njenom razvoju. Stavljajući se kao zaštitnik našeg sustava NSZVO dovodi na žalost do njegovog urušavanja jer ga kadrovski dvostruko devastira - tjerajući starije i ne stvarajući uvjete za dolazak mladih. 

Očito se NSZVO ne pita tko će održavati sustav gdje sve manje mladih ljudi koji završe fakultete žele ostati u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, a i ako dođu tko će im prenijeti znanja koja se sigurno ne mogu naučiti preko noći. NSZVO umjesto da usmjeri svu svoju energiju u borbu za poboljšavanje uvjeta u sustavu i smanjenje restriktivne kadrovske politike zapošljavanja kako bi mladi došli u sustav te da proširi mogućnost ostanka na sve zaposlenike našeg sustava kako je omogućeno državnim službenicima i namještenicima, ali i pridonese donošenju pravičnih kriterija za takav ostanak, on ruši do sada predviđenu ograničenu i kontroliranu mogućnost i tjera u mirovinu postojeće profesore i znanstvenike, koji, nakon niske plaće na kraju rada imaju nisku mirovinu', naveli su iz sindikata.

Osvrnuli se potom na pitanje niskih mirovina. 

'Naime, razlog je bavljenja Akademskog sindikata i mirovinama zaposlenika sustava visokog obrazovanja i znanosti nepoznavanje i ignoriranje interesa zaposlenika iz sustava visokog obrazovanja i znanosti koji odlaze u mirovinu. Naime, prosjek mirovine od samo 40-ak % posljednjih plaća zaposlenika, odlaskom u mirovinu dovodi zaposlenike u teški životni položaj. Kako, za razliku od ostalih sindikata u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, jedino Akademski sindikat učlanjuje umirovljenike i brine o njima, Akademski sindikat uz povišicu i dodataka plaće za 2026. za zaposlenike u sustavu znanosti i obrazovanja, prosvjeduje i dodatno zahtjeva: ukidanje poreza na mirovine za sve umirovljenike te izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju kojim će se temelj za obračun starosne mirovine promijeniti tako da se ne obračunavaju sve godine rada već samo posljednjih 20 godina', naznačili su.

Na koncu su ponovili rješenje koje nude Vladi RH za zaštitu i razvoj sustav visokog obrazovanja i znanosti koji je, prema njihovim riječima, temelj razvoja hrvatskog društva u cjelini i koji podupire aktualnu poruku. Predlažu: izradu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvene djelatnosti, ustrojavanje Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i inovacija.

'Rješenja razvoja sustava obrazovanja i znanosti te Republike Hrvatske u cijelosti, Akademski sindikat ponudit će i sindikatima obrazovanja te zatražiti i od njih da podupru i surađuju u njihovoj provedbi', zaključili su.