Neke će kovanice kuna i lipa nakon eura vrijediti bogatstvo

Prije nekoliko mjeseci kovanica od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta postala je potpuna senzacija. Građani su satima čekali u dugim redovima koji su se protezali pred bankama kako bi kupili svoj primjerak. Kovanica je otkovana u tek 30.000 primjeraka pa su u srpnju svi požurili po svoj primjerak. Upravo zbog relativno malog broja primjeraka ta kovanica ima dobru numizmatičku vrijednost, a uskoro bi se isto moglo dogoditi i ostalim kovanicama kune nakon uvođenja eura kao nove valute u Hrvatskoj, prenose 24 sata.

Prve kovanice kuna puštene su u optjecaj 1994. godine, a na tim prvima kovanicama stajala je, 1993. kao godina izdanja. Zadnje kune koje su puštene u optjecaj na sebi nose 2022. godinu, zadnju prije uvođenja eura.

Godina izdanja na kovanicama se nalazi na poleđini, ispod glavnog motiva. Kovanice od pet lipa do pet kuna izdavane su i puštane u optjecaj svake godine, a u izdavanju kovanica od jedne i dvije lipe postoje određeni prekidi. Određenih godina te su kovanice izrađivane samo za potrebe setova i ima ih u jako malo primjeraka.

U određenim godinama izdavane su i prigodne kovanice od jedne lipe do pet kuna posvećene raznim događajima i obljetnicama. Kovanice od 25 kuna prvi put pojavile su se 1997. i od onda do danas izdavane su s prekidima. Nekih godina su izdavane, a nekih ne.

Govorimo, dakle, o devet apoena, a kada se tome pridodaju prigodna izdanja i kovanice od 25 kuna dobivamo velik broj kovanica koje se može sakupiti i upotpuniti zbirku optjecajnog novca Hrvatske.

Velik broj kovanica čini kune i lipe pogodnima za sakupljanje, a kako bi se takva zbirka kompletirala potrebno je sakupiti sve kune i lipe svih izdanja.

Najvažniji čimbenik koji određuje je li neka kovanica vrijedna ili ne je količina u kojoj je izdana. Što je kovanica manje, to su vrijednije i teže za prikupiti kolekcionarima. Kovanice se, u pravilu, izdaju svake godine, ali u različitim količinama. Upravo su ta rijetka godišta zanimljiva kolekcionarima jer im često nedostaju u njihovim zbirkama. Neke je lako pronaći, druge iznimno teško. 

- Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima jer ih je uglavnom manje od onih s hrvatskim natpisima. To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti - objašnjava Zlatko Viščević, glavni urednik portala numizmatika.net za HRT.