Znate li koliko koštaju najskuplji začini na svijetu?

Začini su stoljećima oblikovali trgovinu, pokretali istraživačke pohode i stvarali bogatstva. Nekoć su se plaćali u zlatu, a i danas neki od njih dosežu vrtoglave cijene. Donosimo pregled najskupljih začina na svijetu i razloge njihove vrijednosti.

Šafran – crveno zlato

Šafran je uvjerljivo najskuplji začin na svijetu. Za samo jedan kilogram potrebno je ubrati oko 150 tisuća cvjetova šafrana, a berba se obavlja isključivo ručno. Cijena kilograma kreće se od 5.000 do čak 10.000 eura. Osim u kulinarstvu, koristi se i u medicini te kozmetici, što dodatno podiže njegovu vrijednost.

Vanilija – kraljica slastica

Prirodna vanilija, dobivena iz mahuna orhideje, druga je na ljestvici najskupljih začina. Proces uzgoja i fermentacije dugotrajan je i zahtjevan, a svaka mahuna se ručno oprašuje. Kilogram vanilije može doseći cijenu od 500 do 3.000 eura. Upravo zbog toga industrija često koristi sintetički vanilin, no pravi znalci tvrde da mu prirodna vanilija nema premca.

Kardamom – egzotični biser

Ovaj začin, poznat po intenzivnom mirisu i slatkasto-ljutoj aromi, smatra se jednim od najskupljih na svijetu. Najviše se uzgaja u Indiji, Nepalu i Gvatemali, a cijena kilograma kreće se između 60 i 200 eura. Kardamom je posebno cijenjen u arapskoj kuhinji i tradicionalnoj medicini.

Cimet – kada korijen vrijedi kao zlato

Iako je danas široko dostupan, pravi cejlonski cimet i dalje spada među skuplje začine. Dobiva se od unutarnje kore drveta Cinnamomum verum, a cijena mu može dosegnuti 100 eura po kilogramu. Posebno je tražen zbog blažeg okusa i ljekovitih svojstava.

Kurkuma i crni papar – nekad luksuz, danas svakodnevica

Iako više ne spadaju u najskuplje začine, kurkuma i crni papar nekoć su bili toliko dragocjeni da su se koristili kao platežno sredstvo. Danas su prisutni u gotovo svakoj kuhinji, ali njihova povijest podsjeća koliko su začini utjecali na svjetsku trgovinu i kulturu.

Zašto su začini tako skupi?

Visoka cijena najčešće proizlazi iz zahtjevnog uzgoja, ručne berbe i male količine gotovog proizvoda. Šafran, primjerice, daje tek nekoliko grama začina po cijeloj parceli nasada. Uz to, globalna potražnja i sve veća primjena u farmaciji i kozmetici dodatno podižu cijene.

Najskuplji začini nisu samo luksuz u kuhinji, već i simboli bogate tradicije i mukotrpnog rada. Njihova vrijednost podsjeća koliko priroda i ljudski trud zajedno mogu stvoriti prave dragocjenosti.