Cijena pšenice pada, ali ne i cijena kruha. Evo zašto
Ova je namirnica u Hrvatskoj skuplja nego u većini zemalja EU-a
Jedna od ovdašnjih nerješivih zagonetki jest ona kako da su uz nisku cijenu pšenice, cijene kruha u Hrvatskoj izuzetno visoke. Tim više što trećinom godišnje proizvodnje pšenice pokrivamo domaće potrebe, piše N1.
Prema Eurostatovom izvješću cijene kruha u europskim zemljama značajno su porasle u proteklih pet godina, a najviše u Mađarskoj - 113 posto, dok je u Hrvatskoj kruh poskupio za 58 posto.
S druge strane, cijena domaće pšenice praktički ide u bescjenje i po riječima Mate Brlošića, člana Upravnog odbora za ratarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, kreće se oko 155 eura o toni što 'ratarima ne pokriva ni njihove osnovne troškove'.
No ključna u cijeni kruha nije pšenica od koje se većinom pravi, nego su ključne cijene energenata i trgovačke marže. Da nije tako, pad cijene pšenice pratio bi i pad cijena kruha.
Govoreći nedavno za N1 o tome, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević kazala je da je 'kvaka u tome što imamo strane trgovačke lance koji ovdje dovoze pekarske proizvode pripremljene negdje drugdje od nečijih drugih sirovina, a ne od hrvatskih'.
S druge strane, ministar gospodarstva Ante Šušnjar na tvrdnje o preskupom kruhu uzvraćao je odlukom Vlade o ograničenim cijenama 70 proizvoda, među kojima je i kruh (pšenični, nepakirani) čija najviša cijena ne smije biti prijeći euro i pol po kilogramu, odnosno 0,75 eura za pola kilograma.
A kako prema nedavnom izvješću Eurostata stoji Hrvatska po pitanju cijena kruha i žitarica u odnosu na ostale članice Europske unije?
Podaci su za 2024. godinu i prema njima Hrvatska je u gornjem domu EU-a po cijenama kruha i žitarica. U tu kategoriju Eurostat uvrštava kruh i pekarske proizvode, rižu, ostale žitarice, brašno i ostale proizvode od žitarica te tjesteninu. S indeksom 107,1 Hrvatska premašuje prosjek EU-a (indeks 100).
Unutar EU, kruh i žitarice najskuplje su u Danskoj (indeks 136,2) te u Luksemburgu (129,1). A skuplje nego u Hrvatskoj još su redom u Austriji, Irskoj, Finskoj, Francuskoj, Cipru, Švedskoj i Italiji, dok su jeftinije nego kod nas, primjerice, u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj. Cijenom kruha i žitarica Hrvatska se svrstava u gornji dom EU-a, u društvo znatno bogatijih zemalja. U 'donjem domu' ističe se, pak, Rumunjska (indeks 56) gdje su cijene kruha i žitarica najniže u EU i upola niže od prosjeka EU-a. Uz Rumunjsku kruh i žitarice najjeftinije su još u Bugarskoj, Slovačkoj i Češkoj.
Da nema razloga za poskupljenje, a ni visoke cijene kruha u Hrvatskoj još su nam svojedobno rekli sam Brlošić te Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek.
'Baš suprotno, cijene finalnih proizvoda od brašna trebale bi padati, a ne rasti', kazao je Brlošić.
A Mikulić je naglasio da 'cijenu pšenice kod nas ne određujemo mi'.
'Imamo viška pšenice, međutim to ničime ne utječe na njenu cijenu. Nije problem proizvesti poljoprivredne proizvode. Problem je nedostatak prerađivačkih kapaciteta, u tome smo tanki. Proizvedemo milijun tona pšenice, a samo 400.000 završi na našem tržištu', rekao je.