Zamjenica šibensko-kninskog župana objasnila zašto se protivi puštanju u rad CGO u Lećevici

Iris Ukić Kotarac, zamjenica šibensko-kninskog župana, kaže kako je odgovornima poslala razloge zbog kojih je zabrinuta i zbog čega se protivi puštanju u rad Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. 

'Razloge sam obrazložila u očitovanju SDŽ-i, u kojem, među ostalim, ističem da su krška područja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije izrazito propusna, što znači da se u slučaju bilo kakve havarije, zagađenje brzo širi kroz podzemne vodotokove što povećava rizik od trajnog onečišćenja', poručuje Ukić Kotarac.

Područja uz rijeku Cetinu i Krku su, ističe, ključna za vodoopskrbu građana i podložna su strogim zaštitnim mjerama. 

'Premda Studija o utjecaju na okoliš navodi da nema nikakvih rizika za vodno područje, činjenica jest da Lećevica nema kanalizaciju, ni stabilan elektroenergetski priključak, što predstavlja značajan rizik za upravljanje otpadnim vodama u CGO-u. U Studiji se navodi da će se pročišćena voda odvoziti cisternama jer nema mogućnosti ispuštanja pročišćenih otpadnih voda u kanalizacijski sustav. U slučaju kašnjenja ili zastoja kod odvoza iz bilo kojih razloga, a oni su realni, postoji rizik prelijevanja otpadnih voda u okoliš. 

Potom, CGO planira imati agregate za osiguranje električne energije, međutim nedostatak struje ugrožava rad sustava pročišćavanja jer potencijalni dugotrajni nestanci struje mogu smanjiti kapacitet pročišćavanja otpadnih voda i stvoriti zastoje u obradi i odvozu. Stoga je dugoročna izgradnja kanalizacije i stabilnog priključka na struju nužan preduvjet za siguran rad CGO-a u Lećevici', navodi Ukić Kotarac.

Smatra kako ne treba zanemariti ni činjenicu da živimo na potencijalno opasnom seizmološkom području, a prema podacima Seizmološke službe, područje Dalmacije je, uključujući i Dalmatinsku zagoru, seizmički aktivno, s mogućnošću potresa magnitude iznad 7 stupnjeva po Richteru. 

'U samoj studiji se navodi kako je lokacija odlagališta otpada u seizmičkom izvoru Trogir, u kojem se mogu dogoditi potresi magnitude 6,2 po Richteru. Prema 'Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Lećevica' iz 2023. godine, utvrđeno je da je to područje podložno umjerenom riziku od potresa. U slučaju potresa ili bilo kakve druge havarije, postoji velika opasnost za podzemne vode, a samim tim i za onečišćenje rijeka i direktnog ugrožavanja zdravlja građana. Primjerice, u slučaju nesreća, poput izlijevanja otpadnih voda zbog pucanja spremnika ili curenja cisterni, onečišćenje podzemnih voda može ugroziti i sliv rijeke Jadro. Nadzorni sustavi i brtveni slojevi mogu umanjiti rizik, ali ga ne eliminiraju', kaže Ukić Kotarac te naglašava kako su upravo zbog toga, brojni znanstvenici, bivši ministri, ekološke udruge i ekolozi već dva desetljeća upozoravaju na ekološku neprihvatljivost CGO-a Lećevica. 

'Šibensko-kninska županija se ranije (2002., 2004. i 2016. godine) više puta očitovala protiv ovakvog zahvata u prostoru, dok je Općina Unešić od same najave ovog projekta izričito protiv njega, zato što je taj projekt neposredno ugrožava interese stanovništva. Prostor na kojem se nalazi CGO omeđen je rijekama odnosno vodotokovima (Krka, Čikola, Cetina, Jadro, Žrnovnica) i predstavlja izrazito krško područje. Geološka građa područja, u kojem prevladavaju vapneno dolomitne stijene, uvjetuje da na njemu ne postoji površinska hidrološka mreža, ali bez sumnje postoje podzemni tokovi voda. Općina Unešić je ranije, Odlukom o proglašenju zone sanitarne zaštite za šire područje naselja Čvrljevo, Utore Donje, Utore Gornje, Vinovo Gornje, Visoka, odnosno cijeli prostor istočnog dijela općine proglasila sanitarnom zonom. Razlog tome je nemogućnost opskrbe pitkom vodom iz vodovodne mreže, odnosno zaštita izvorišta i ležišta voda od namjernog ili slučajnog zagađenja', naglašava ona.

Zbog svega toga je, drži ona, ključno u obzir uzeti sve nabrojane rizike i osigurati adekvatne mjere zaštite, kako bi se spriječilo onečišćenje podzemnih voda, osobito u slučaju seizmičkih aktivnosti, koje su očekivane i moguće.

'Napominjem i da je Procjena utjecaja na okoliš, nakon što zahvat krene u proceduru (!), direktno kršenje načela predostrožnosti, zbog čega ne možemo nego pomisliti kako studije služe isključivo da potvrde već donesene odluke. Cilj poštivanja odredbi Aarhuške konvencije, europskih direktiva i Zakona o zaštiti okoliša je preventivno djelovanje, kako bi se izbjegla potencijalna šteta. Kada se, međutim, postupci provode nakon zahvata, šteta za okoliš je na određeni način već nastala, a načelo predostrožnosti postaje tek mrtvo slovo na papiru. Slijedom navedenog, ostaje nam samo uzdati se da ovakvim projektima, nećemo ugroziti nacionalni interes i svoje visoko 5 mjesto u Europi po bogatstvu čistih vodnih izvora, odnosno da ćemo pametno birati', zaključila je zamjenica šibensko-kninskog župana.