Prosvjed pred zgradom Ministarstva zaštite okoliša: Sisačko-moslavačka županija ne smije postati industrijski Mordor

Zelena akcija, Prijatelji životinja i 4 građanske inicijative iz  Sisačko-moslavačke županije danas su ispred Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije održali akciju tijekom koje su od Ministarstva zatražili da odbaci planove 2 investitora koji na području Sisačko -moslavačke županije planiraju izgradnju oko 18 mega projekata farmi i klaonica pilića. Tom su prilikom najavili veliki prosvjed u Zagrebu, kojim žele spriječiti, kako ističu, pretvaranje cijelog područja u zonu industrijskog zagađenja. 

Unatoč višemjesečnom protivljenju građana i organizacija civilnog društva, njihovi se glasovi sustavno ignoriraju, a postupci provode bez stvarnog uvažavanja primjedbi javnosti. Na to je upozorila Snježana Sužnjević Vago iz građanske inicijative Siščani ne žele biti smetliščani.

'Nisu nas čuli u svibnju 2025. dok smo prosvjedovali u Sisku protiv izgradnje mega klaonice peradi s bioplinskim postrojenjem u industrijskoj zoni Sisak jug. Nisu dobro pročitali naše prigovore na Studiju utjecaja na okoliš niti smisleno i argumentirano odgovorili na njih. Nisu još odgovorili na naše zajedničke zahtjeve za obustavom postupka procjene studije utjecaja na okoliš jer projekt nije usklađen s prostorno planskom dokumentacijom Grada Siska i potpuno je neizvediv u pogledu ishođenja građevinske dozvole', kazala je.

Organizatori ističu kako svaki pojedinačni projekt predstavlja golemo opterećenje za prostor, koji jednostavno ne može izdržati industrijske komplekse ovakvih razmjera. Naglašavaju da se pritom ne radi o izoliranim zahvatima, već o nizu međusobno povezanih farmi i klaonica koje se planiraju u neposrednoj blizini naselja, infrastrukture i prirodnih dobara, iako ih investitori prijavljuju odvojeno, čime se izbjegava procjena zajedničkog učinka na okoliš. 

Na ekološke i zdravstvene posljedice takvog modela intenzivne proizvodnje upozorila je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije: 'Ovako intenzivan uzgoj peradi utječe na globalne emisije stakleničkih plinova. Stajski gnoj, neugodni mirisi te prašina koja se ispušta iz pogona intenzivne proizvodnje peradi sadrži brojne onečišćujuće tvari, što može negativno utjecati na zdravlje obližnjeg stanovništva, radnika u pogonima i životinja. Osim što takav intenzivan način uzgoja peradi može imati vrlo nepovoljan utjecaj na tlo, zrak i vode te uzrokuje trajan gubitak šumskog i poljoprivrednog zemljišta, ima utjecaj na enormnu potrošnju pitke vode'.

Upozoravaju kako ovo nije samo lokalna borba stanovnika Sisačko-moslavačke županije, već nacionalni problem. Smatraju da se radi o obrascu koji se danas primjenjuje na jednom području, a sutra se može proširiti na bilo koji dio zemlje, zbog čega pozivaju građane da im se pridruže na prosvjedu 21. veljače u Zagrebu:

'Želimo da se štiti javni interes i da se spriječi pretvaranje jedne županije u industrijski Mordor. Ovo nije samo problem Sisačko-moslavačke županije, ovo se tiče svih nas u Hrvatskoj. Ne smijemo dozvoliti da privatni interesi uništavaju zdravlje, okoliš, kvalitetu života i našu budućnost. Ono što se danas događa tamo, sutra se može događati bilo gdje u Hrvatskoj. Obrazac je isti, mijenja se samo lokacija. Nijedan građanin kojemu je stalo do budućnosti ove zemlje ne smije žmiriti pred ovim. Zato zajedno sa Zelenom akcijom i građanskom inicijativom Siščani ne žele biti smetliščani pozivamo sve da nam se pridruže na prosvjedu 21. veljače u 10 sati u Zagrebu i jasno poruče da Hrvatska nije kolonija za prljave projekte i ekološke katastrofe, nego zemlja u kojoj zajednički branimo ustavno pravo na zdrav okoliš i dostojan život', izjavio je Luka Oman iz Prijatelja životinja.

Sve snažniji otpor građana i udruga otvara ključno pitanje smjera u kojem Hrvatska ide – hoće li prostor, zdravlje ljudi i priroda postati kolateralna šteta industrijskih megaprojekata nametanih bez pristanka lokalnih zajednica i stvarne zaštite okoliša. Iako je Sisačko-moslavačka županija danas u središtu tog sukoba, poruka prosvjednika nadilazi lokalni okvir: ovo nije samo borba protiv megafarmi i klaonica, već borba za pravo građana da odlučuju o prostoru u kojem žive i o zajedničkoj budućnosti.

Akciju ispred Ministarstva zaštite okoliša podržali su i građanske inicijative s područja Sisačko-moslavačke županije.

'Samo dio naselja općine Lekenik ima vodovod i kanalizaciju, a niti jedno naselje nema uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Količine vode koje su potrebne za proizvodnju, održavanje prostora farme i pratećih objekata su ogromne! Osim potrošnje pitke vode, dolazi do stvaranja velikih količina stajskog gnoja, otpadnih voda, različitog neopasnog i opasnog otpada. Kumulativni utjecaj svih projekata očekuje se kroz povećanje frekvencije prometa uslijed izgradnje te shodno tomu povećanje buke, emisija prašine i stakleničkih plinova. Kako bi omogućila investiciju Općina Lekenik je pokrenula izmjene prostornog plana', poručuje Ivanka Cestarić iz Lekenika. 

'U Velikoj Ludini se planira ogromna farma i klaonica pilića. Već sada imamo problema s promjenom klime i negativnom utjecaju na okoliš i ljude vezano uz skladište podzemnog plina u Okolima. Što će se desiti kada nam izgrade farmu kapaciteta više od 30 milijuna pilića godišnje i enormnim količinama stajskog gnoja koji tamo nastaje te klaonicom i klaoničkim otpadom, ne želimo niti razmišljati, a ministarstva kojima postavljamo pitanja prebacuju odgovornost jedni na druge', izjavila je Dubravka Hrvoj iz Velike Ludine.

'U općini Sunja se planira gradnja 4 objekta za uzgoj pilića ukupnog godišnjeg kapaciteta blizu 15 milijuna pilića bez jasnih podatka o dostatnosti resursa kao što je voda, bez osiguranih načina zbrinjavanja gnoja i otpadnih voda. Neke navedene čestice za projekt su od privatnih osoba koje ne žele prodati investitoru. Stanovnici na javnoj raspravi nisu dobili odgovor ni na jedno postavljeno pitanje i s razlogom su u strahu šta ih čeka', poručuje Damir Rossini iz Sunje.