POVIJESNI TRENUTAK: Prvi put dokumentirano gniježđenje Glavate želve u Hrvatskoj

Glavata želva (Caretta caretta) kozmopolitska je vrsta koja naseljava cijelo Sredozemno more i Jadran. U Sredozemlju se glavate želve uglavnom gnijezde u istočnom bazenu, s glavnim područjima gniježđenja u Grčkoj, Turskoj i na Cipru. U Grčkoj su glavna područja gniježđenja smještena u Jonskom moru, a dvije kolonije – u zaljevu Kyparissia i na Zakintosu – najveće su u Sredozemlju. Istraživanjem migracijskih puteva i analizom DNK utvrđeno je da većina glavatih želvi koje borave i odrastaju u (sjevernom) Jadranu pripada upravo gnijezdećoj populaciji s tih lokacija u Grčkoj.

Za razliku od Jonskog mora, gniježđenja u Jadranu do sada su bila rijetka, uglavnom u južnoj Italiji. Međutim, posljednjih nekoliko godina gnijezda glavate želve počela su se pojavljivati češće: zabilježen je veći broj gnijezda u Albaniji (Drač, Vlora), Crnoj Gori (Sv. Stefan, Ulcinj) i Italiji (Manfredonija, Rimini, Venecija). Istovremeno, gnijezdo otkriveno kod Venecije predstavlja najsjevernije zabilježeno gniježđenje glavate želve.

'U Hrvatskoj je istraživanje morskih kornjača započelo 1990-ih u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (HPM) kroz Program istraživanja morskih kornjača, koji je vodio prof. dr. sc. Bojan Lazar. Svi podaci prikupljeni od tada anegdotalno su potvrđivali pojavljivanje malih kornjača. Međutim, iako su pregledane i dokumentirane gotovo sve lokacije mogućih gnijezdišta na jadranskim plažama, dokazi o gniježđenju glavate želve u Hrvatskoj do sada nisu postojali. Ipak, s obzirom na sve češće pojavljivanje gnijezda u Jadranu, smatrali smo da je pitanje vremena kada će se neko pojaviti i kod nas', objavio je Plavi svijet.

Branko Ćeran je 10. rujna tijekom šetnje plažom Pržina u Lumbardi na Korčuli opazio je 15-ak malih kornjača koje su se kretale prema moru. Iako iznenađen, Branko je reagirao ispravno i snimio ih te snimku dostavio kolegama u HPM-u. Time je ovo postalo prvo dokumentirano gniježđenje glavate želve u Hrvatskoj!

S obzirom na to da je sezona gniježđenja pri kraju i da temperatura pijeska više nije visoka, kornjačice su se pojavile oko 15 sati, što je izvan uobičajenog vremena. Obično iz gnijezda izlaze noću ili pred jutro kako bi se zaštitile od predatora i od visoke temperature. Kiša i valovi nisu ih zaustavili na njihovom putu prema moru pa ih već kroz 10-ak minuta na plaži nije bilo.

Hrvatski prirodoslovni muzej i Institut Plavi svijet nastavljaju suradnju i aktivnosti u zaštiti i istraživanju morskih kornjača u Jadranskom moru. Projekt LIFE Euroturtles, financiran sredstvima Europske unije, jedan je od najvećih europskih projekata zaštite morskih kornjača u području cijelog životnog ciklusa glavate i zelene želve u Sredozemnom moru. Projekt je vodio Hrvatski prirodoslovni muzej i uključivao partnere iz Italije, Cipra, Grčke, Slovenije i Malte i Institut Plavi svijet. Trenutne aktivnosti uključuju utvrđivanje brojnosti morskih kornjača u Jadranu, satelitsko praćenje jedinki, edukaciju o smanjenju utjecaja slučajnog ulova, oporavak bolesnih i ozlijeđenih jedinki u Lošinjskom oporavilištu za morske kornjače.

'S obzirom na to da pojava gnijezda na Jadranu postaje sve izglednija, pozivamo građane da tijekom ljeta obrate pažnju na moguće tragove kornjača na pješčanim plažama. Sve tragove koje primijetite (koji podsjećaju na prolazak malog gusjeničara) fotografirajte i prijavite s lokacijom kako bi stručnjaci mogli provjeriti radi li se stvarno o gniježđenju. Napominjemo - gnijezdo ni u kom slučaju ne smijete iskopavati ili otvarati! Ako primijetite tek izležene kornjačice na plaži, osigurajte im nesmetani pristup moru, fotografirajte ih ili snimite i dojavite nam. Možda se upravo one kroz 15–30 godina vrate i ponovno polože jaja na plažu na kojoj su se izlegle!', zaključuju iz Plavog svijeta.