OPASAN KRIVOLOV Morski krastavci su neophodni za očuvanje Jadranskog mora

Posljednjih godina policija sve češće 'presreće' krivolovce koji s morskog dna izranjaju trpove. Njihovo vađenje iz mora nije samo puki prekršaj, to je korak ka potpunom uništenju ekosustava Jadranskog mora.

U moru ne postoji ni jedan drugi organizam koji obavlja funkciju za koju je 'zadužen' morski krastavac. Bez trpova more ostaje bez kisika, odnosno bez života.

Trpovi skupljaju štetne čestice i 'prozračuju' pijesak, odnosno dovode kisik u dublje dijelove sedimenta, što omogućuje život drugim organizmima u njemu. Doslovce s dna usisavaju ostatke mrtvih organizama i druge čestice organskih nečistoća.

U Jadranu ima 36 vrsta trpova, a najpoznatiji je crni obični trp. U morima i oceanima diljem svijeta postoji čak 500 vrsta ove životinje.

Bliski su rođaci ježincima i zvjezdačama te kao i oni imaju veliku moć regeneracije organizma.

Na crnom tržištu stoje i do 2.000 dolara

Trpovi u Jadranu bili su 'na sigurnom' sve do početka 90-ih godina. Tada je započeo njihov komercijalni izlov. Iako se iz Jadranskog mora može gotovo sve jesti, ovdašnji ljudi baš i nisu 'ludi' za morskim krastavcima.

No, za njima luduju sladokusci iz Azije. Najviše ga se izvozi u Japan. Osim što trpove smatraju delikatesom, koriste ih i kao lijekove te im pripisuju afrodizijačka svojstva. Suše ih i melju u razne pripravke. Cijena kilograma morskih krastavaca na crnom tržištu može dosegnuti i 2.000 dolara.

Izlov zabranjen 1998. godine

Zbog slabe pokretljivosti i lake dostupnosti, 1998. godine ograničen je lov te je zabranjen izlov i sakupljanje trpova u komercijalne svrhe.

Nezakonit izlov morskih trpova u Hrvatskoj je kazneno djelo koje se sankcionira kaznenom prijavom državnom odvjetništvu, oduzimanjem opreme (ronilačka oprema, plovila) i kažnjavanjem počinitelja, jer se radi o zaštićenim morskim organizmima i kršenju zakona o zaštiti prirode.

Nerijetko se u činjenje ovog zločina upuštaju i turisti, ali i krivolovci koji u Hrvatsku dolaze samo kako bi vadili morske krastavce i švercali ih radi daljnje prodaje. Među uhićenima najčešće su Talijani, ali bilo je i Turaka te Bugara.