Od povijesne osmatračnice do parka zajednice: Kako je volonterski rad preobrazio Tursku kulu?

Fotogalerija (21)

Umirovljeni splitski liječnik dr. Joško Kalilić posvetio je nekoliko riječi Turskoj kuli, bitnoj lokaciji za grad Split.

''Turska kula' je kolokvijalni naziv kojim se služi većina Splićana za park kojem je službeno ime 'Park mladosti'. To je najveći i najljepši park u Splitu nakon Marjana. Smješten je u središnjem dijelu Splita između dva stadiona na površini od oko 30 hektara (Park-šuma Marjan ima oko 180 hektara).

Turska kula sadrži nekoliko tisuća borova, čempresa te ostalih stabala kao što su maslina, smokva, rogač, lovor pa čak i jedno iznimno rijetko stablo u samom središtu parka s nazivom maclura koje je možda i jedino stablo u Splitu jer ga nema u evidenciji gradske tvrtke Parkova i nasada). Inače je porijeklom iz Sjeverne Amerike, njegov plod obožavaju konji (neki ga nazivaju konjskom jabukom) koji ga jedu pohlepno kao poslasticu, a od drva maclure, koji je čvršći od hrastovine i pri tome vrlo žilav, Osage Indijanci u Sjevernoj Americi su pravili od njega lukove za strijele, a zbog jakih bodlji na svojim granama koristio se kao ograda za životinje prije uvođenja bodljikavih metalnih ograda. Plod nije jestiv za ljude, ali njegove sjemenke jesu i od njih se pravi ulje koje se koristi u kozmetici za kožu i kosu.

Turska kula ima zanimljivu i važnu povijesnu ulogu jer je u doba pokušaja osvajanja Splita od turskih (osmanskih) osvajača imala i svoju obrambenu ulogu zbog čega je taj uzvišeni dio Splita i dobio ime Turska kula. Smatra se da je u nekoliko osvajačkih pohoda na Split turska vojska koristila područje Turske kule kao svoj logor.

Naime, na vrhu parka Turske kule (nadmorska visina od oko 50 m) Splićani su izgradili okruglu kamenu osmatračnicu visoku 5–10 m na kojoj je stalno dežurao netko od stanovnika Splita uz dobar pogled na podnožje Klisa gdje je logorovala turska vojska nakon osvajanja Klisa. U trenutku kad bi turska konjica i vojska krenuli prema Splitu, u namjeri njegovog osvajanja, dežurna straža na kuli bi ispalila u zrak metak iz puške što je bio znak upozorenja Splićanima koji su radili u svojim poljima da se žurno vrate unutar zidina grada da izbjegnu napad i da se pridruže ostalim braničima Splita, posebno onima na tvrđavi Gripe koju Turci i nakon više pokušaja nisu uspjeli osvojiti, zbog čega je tvrđava Gripe i zaslužna za opstanak Splita. Ta kula koja je služila za izviđanje kretanja turske vojske je razlog da je okoliš, a nešto kasnije i park oko te kule, dobio ime Turska kula, tim više što je služila i kao logor turskoj vojsci.

Za vrijeme Domovinskog rata šumoviti dio Turske kule bio je idealno skriveno mjesto za postavljanje protuzračne obrane od ratnih aviona JNA koji su često nadlijetali Split.

U svom početku Turska kula je imala ulogu šetališta za stanovnike Splita, služila je i kao igralište za djecu, a u večernjim satima i kao idealno sastajalište zaljubljenih parova.

Budući da su na takvom zemljanom terenu kontinuirano rasli trava, razni i brojni grmovi te samonikli borovi i čempresi, tijekom vremena Turska kula se pretvorila u neprohodnu park-šumu koja je pogodovala beskućnicima, ovisnicima o drogi (nađeno je i uklonjeno na stotine šprica i igala za vrijeme volonterske akcije), a takav ambijent je omogućavao i prostituciju.

Nakon velike volonterske akcije prije 10 godina (2015.) Turska kula je bila potpuno očišćena, uređena, prohodna i bezopasna u svim dijelovima parka i kao takva ima čak i brojne prednosti u odnosu na Marjan. Nalazi se u blizini središta grada pa se pješke može brzo doći do parka, a u slučaju posjete parku vozilom ima dovoljno mjesta i za parkiranje. Cijela mreža uređenih pješačkih puteva omogućava šetnju posjetiteljima u svim predjelima parka, a djeci bezbrižnu igru. Postavljene su brojne klupe za odmor uz pogled na cijeli Split uključujući i Hajdukov stadion na Poljudu. Na istočnoj, zapadnoj i južnoj strani parka su tijekom volonterske akcije pronađene zapuštene i oštećene cijevi i slavine za vodu kojima su nakon manjih tehničkih popravaka od strane splitskog Vodovoda ugrađene nove slavine s pitkom tekućom gradskom vodom za posjetitelje i kućne ljubimce.

Šetnja parkom punim uređenog i raznovrsnog zelenila omogućava udisanje čistog zraka i pravi odmor za oči. Goleme kamene gromade raspoređene po cijelom parku djeluju vrlo dekorativno i često služe djeci za igranje, a planinarima početnicima za vježbanje planinarskih vještina.

U parku su se nakon svečanog otvaranja održavale i razne humanitarne akcije, lokalni sajmovi, a djeci iz vrtića i osnovnih škola omogućeno je veselo igranje i trčkaranje u svim dijelovima parka jer nema ni vozila ni bicikala koji bi ih ometali u tome. Za bicikliste je uređen poseban poligon na jugoistočnom dijelu parka koji se naziva 'pumptruck' i koji je tako dizajniran da djeca mogu voziti bicikl bez pedaliranja po isplaniranim glatkim udubinama i izbočinama, što omogućava i brojna natjecanja. Također, na jugozapadnom dijelu parka postoji i igralište za balote.

Sve što je opisano za Tursku kulu teško je izvedivo na neprohodnoj park-šumi Marjan, posebno sada nakon velike oluje s oštećenjem velikog broja stabala.

Jedino mjesto gdje se donekle i relativno sigurno može hodati na Marjanu nakon nedavne vremenske nepogode je Tartaljinovo šetalište od sjevernih vrata do Instituta, na kojem šetači ipak nisu u potpunosti sigurni niti mogu u većoj mjeri uživati u šetnji jer su prisutni brojni jureći biciklisti, vozila policije, preventivna vozila vatrogasaca, dostavna vozila, vozila Javne ustanove Marjan itd., zbog čega takva šetnja nije ni ugodna ni sigurna ni za djecu ni za kućne ljubimce, posebno nakon oluje, kad se dodatno stalno mora misliti na neku nevidljivu suhu granu u visokim krošnjama borova koja je napukla i koja s manjim vjetrom može pasti nekome na glavu. Morske plaže na sjevernoj strani Marjana također nisu potpuno sigurne nakon oluje jer i tamo vrebaju neke od nevidljivih napuklih grana visokih borova.

Prije 10 godina organizirao sam veliku volontersku akciju (najveću u povijesti Turske kule) prema mojem projektu 'Čist i uređen Park Mladosti (Turska kula)' prema sličnom projektu koji sam primijenio dvije godine ranije na Marjanu pod sličnim nazivom projekta 'Čist i uređen Marjan' na kojoj je sudjelovalo više od tisuću volontera iz Splita.

Volonterskoj akciji su se pridružili, osim pojedinačnih građana, i brojne udruge te sve političke stranke registrirane u Splitu jer je tadašnji gradonačelnik izjavio na Gradskom vijeću da grad nema dovoljno financijskih sredstava u proračunu i da bi Tursku kulu, kao drugi najveći park u Splitu nakon Marjana, trebali očistiti volonteri.

Cijeli park Turske kule je prema mojem projektu podijeljen na veliki broj fiktivnih parcela veličine oko 350 m² kako bi prijavljeni volonteri znali za koji dio Turske kule su zaduženi da ga očiste i urede. Tako organizirani način olakšao je i ubrzao rad na čišćenju parka koji je sadržavao goleme količine komunalnog i biootpada (mjeren u tonama), u kojima su specijalni kamioni Parkova i nasada tzv. 'grajferi' imali veliku ulogu u odvoženju tog otpada na Karepovac. Nažalost, tom otpadu treba pridodati i velike količine šprica i igala koje smo s velikom pažnjom i opreznošću prikupljali i odnosili u posebne zaštitne kontejnere. Te šprice i igle su neodgovorno odbacivali brojni ovisnici kojima je Turska kula zbog slabe vidljivosti i neprohodnosti bila idealno mjesto za svoje ovisničke seanse.

Unutar navedenog projekta organizirano je 10 volonterskih akcija simbolički nazvanih 'napadi na Tursku kulu' koji su se događali najčešće subotom ujutro i konačno, nakon skoro pola godine napornog rada i pri velikim ljetnim vrućinama, park je bio potpuno očišćen i uređen u tolikoj mjeri da je postao potpuno prohodan i bezopasan za boravak i šetnju u svim dijelovima parka, čak i za malu djecu iz vrtića i osnovnih škola.

U akciji su volonterima pomogle i javne ustanove iz Splita: Parkovi i nasadi, Čistoća, JVP i DVP, HGSS iz Splita, a moralnu i materijalnu podršku dao je i Gradski kotar Lovret na čelu s predsjednikom i legendarnim Hajdukovim igračem Ivom Begom.

Nažalost, za vrijeme čišćenja sjeverozapadnog dijela parka pronađen je i jedan umrli beskućnik na vrlo skrivenom mjestu i tek ga je pažljivi rad volontera kod uklanjanja gustog šikarja slučajno pronašao. To je bio najtužniji događaj kod realizacije projekta 'Čist i uređen Park Mladosti'.

Nakon završenih dugotrajnih i napornih volonterskih radova organizirano je i 'svečano otvaranje' Turske kule kojem su uz volontere i razdragane stanovnike Splita prisustvovali i ženski pjevački zborovi te brojni individualni pjevači iz Splita. Svečano otvorenje parka Turska kula službeno je proglasio prisutni gradonačelnik Splita Ivo Baldasar.

Tako je masovnom volonterskom akcijom Turska kula nakon više desetljeća postala najljepši, najveći i najprivlačniji park u Splitu nakon Marjana. Mjesecima i godinama nakon svečanog otvaranja bio je užitak pratiti i gledati zadovoljne posjetitelje Turske kule, naročito djecu (roditelji su prije volonterske akcije svojoj djeci strogo zabranjivali odlazak na Tursku kulu iz straha da im se nešto loše ne dogodi) i sve uzraste, kao i brojna humanitarna i zabavna događanja.

Bio sam uvjeren nakon uspješno završetka dobrovoljnih radova da će uprava grada odlučiti postaviti bar jednog zaposlenika iz neke od javnih ustanova grada Splita koji će imati radno mjesto na Turskoj kuli i paziti na red i održavati postignutu čistoću parka dok grad ne odluči izraditi konačan projekt uređenja Turske kule u smislu sportskog i turističkog parka. Bilo je čak i razmišljanja da se organiziraju koncerti i neke od kazališnih predstava (u tom smislu su park posjetili i intendant HNK i predsjednica Turističke zajednice Splita). Nakon uređenja parka nije bilo ni jedne dojave o požaru jer je trava bila pokošena, sav otpad uklonjen, pa nije ni bilo veće mogućnosti za požar kao što je to slučaj s Marjanom.

Nažalost, prolaskom više godina (ove godine se navršilo 10 godina od velike volonterske akcije na Turskoj kuli) posjetitelji mogu primijetiti sve veću zapuštenost parka u usporedbi s izgledom parka nakon svečanog otvaranja (visoka nepokošena trava, mnogo otpalih suhih grana i ostalog biootpada, rast gustog šikarja, gomilanje komunalnog otpada, tisuće opušaka vidljivih na brojnim dijelovima parka, oštećenja na novim postavljenim klupama, više prljavih madraca za beskućnike, ovisnike i prostituciju koji mogu postati leglo potencijalne zaraze). Grmovi i šikarje su se toliko umnožili i narasli na mnogim mjestima parka da su i pješački putevi postali ponovo slabije prohodni (fotografije u galeriji jasno pokazuju to novo stanje) i mislim da je krajnje vrijeme da nova administracija u Splitu poduzme mjere ponovljenog čišćenja i kontinuiranog održavanja uređenog parka, postavi privremeno jednog zaposlenika za održavanje reda i čistoće u parku i konačno izradi projekt o konačnom izgledu najljepšeg i najvećeg parka u Splitu nakon Marjana, a sve za dobrobit stanovnika Splita i brojnih turista', poručio je.