Javno je dobro i Javno dobro: Voda je ljudsko pravo! Zaštitimo vodne resurse!

Građanska inicijativa Javno je eobro, iz koje je potekla stranka Javno dobro donjela je 14. listopada 2017. svoju 'Deklaraciju o vodama' kao jedan od prvih poteza udruživanja raznih građanskih inicijativa i udruga, naprosto aktivnih građana u javnim politikama.

Inicijativu Javno je dobro većina pamti po aktivnostima vezanim za zaštitu pomorskog dobra, no očuvanje vode kao općeg dobra spadalo je u njene prioritete od početka. Takvo određenje u godini osnivanja, 2017. nije bilo slučajno, posebno ne u Dalmaciji.

Privatni energetski projekt 'Vis Viva' developera, tkzv. investitora Zorana Burića, supruga bivše ministrice vanjskih poslova, danas glavne tajnice Vijeća europe po prijedlogu premijera Plenkovića, Majde Pećinović Burić, ugrozio je cijelu rijeku Cetinu pokušajem izgradnje plinske termoelektrane Peruća u kombinaciji s reverzibilnom hidroelektranom Vrdovo, koja je Peruću pretpostavila kao donje jezero.

'Inicijativa Javno je dobro organizirala je nekoliko predavanja i više prosvjeda protiv štetne privatne investicije u 'kogeneracijski' projekt 'Vis Viva', tada i sada izraz često korišten kao opravdanje vrlo štetnih energetskih tkzv. 'zelenih', a ne mogu.  Bura koja je nastala zbog ugroze Cetine najveći prosvjed imala je u Hrvacama, na Panju. Nakon kojeg je u Splitsko-dalmatinskoj županijskoj Skupštini uz podršku cijele tadašnje oporbe i suglasnost vladajućih, zakazana tematska sjednica s ciljem brisanja ovog projekta iz prostornog plana županije.

Nažalost, izbrisana je samo termoelektrana, ne i reverzibilna hidroelektrana Vrdovo na Perući unatoč iznesenim argumentima', poručuju iz Javno je dobro i Javno dobro.

Nedavno su se kao stranka Javno dobro angažirali u zaštiti rijeke Une, za početak također zbog vrlo štetnog projekta hidroelektrane na izvoru, 'Una-Mlin', ali i obližnjeg ribogojilišta tvrtke Adriatic Farming koje na istom mjestu zahvaća vodu. Za sada Ministarstvo tvrdi kako je građevinsku dozvolu za hidroelktranu proglasilo ništetnom, no to Rješenje nitko još nije vidio. Investitori su se žalili na 'ništetnost' te je predmet na Upravnom sudu u Splitu. Vlasnik ribogojilišta, tvrtka Adriatic Farming nedavno je imala katastrofalni incident u Velebitskom kanalu jer su u more iz njegovih kaveza isplovili strane riblje vrste, atlantski losos i kalifornijska pastrva. Upravo one vrste koje bi se trebale uzgajati u Donjoj Suvaji, u vodi rijeke Une za koje je ministrica poljoprivrede Vučković dala dozvole 2021. te isplatila poticaje za uzgoj.

'Danas, 2025. godine ima na stolu kao ministrica zaštite okoliša studiju utjecaja na okoliš nakon devastacije okoliša, nelegalne izgradnje zahvata vode i tamnošnjih incidenata s bijegom mlađi ili ribe. Ministrica Vučković ima stoga mogućnost 'saniranja' nezakonito izdanih dozvola za uzgoj stranih vrsta i 'legalizaciju' isplata poticaja ako potvrdi ovu naknadnu studiju bez jasno opisane tehnologije uzgoja mlađi stranih ribljih vrsta. Sve naravno u zaštićenom pojasu prirode, NATURA 2000. Čekamo odgovor Ministarstva zaštite okoliša u vezi odbijanja ili odobrenja studije već nekoliko mjeseci, od listopada 2024. godine kad smo dali primjedbe na javnoj raspravi', dodaju.

Nebrojeni primjeri mogu biti ispisani sa istom poantom: Voda je ljudsko pravo i ona mora biti prioret nad svim ostalim razvojnim planovima. Zaštita resursa, izvora i rijeka, jezera i ponornica je početak zaštite voda koja se u Hrvatskoj zanemaruje. Neće biti vode iz pipe, ni priuštive, ni nepriuštive ako ne zaštitimo vodne resurse.

'Sve ove priče o vodi će ići dalje, o Neretvi i 'Gornjim horizontima', o Kosinju, jezeru kod Slavonskog broda, Jadru. O mnogim našim aktivnostima ili kako mi to zovemo javnim politkama. Upravo onim politikama kojima bi se stranke i političari trebali prioritetno baviti i zbog čega bi trebali ići na izbore.

Ujedinjeni narodi su tek 1977. održali konferenciju u Mar del Plati u Argentini kako bi naglasili probleme vezane za vodu i vodne resurse na čitavoj planeti jer se promjenama u shvaćanju svjetske korporativne ekonomije tih godina voda počela privatizirati.  Šesnaest godina kasnije, 1993., Opća skupština UN-a je donjela rezoluciju da se 22. ožujak proglasi Svjetskim danom voda te da se na taj dan u cijelom svijetu upozorava na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Na dan zaštite voda stoga ponavljamo našu 'Deklaraciju o zaštiti voda', s nadom da će ipak jednog dana postati prioritet politike i društva koji će ju upisati u Ustav', poručuju iz Javnog dobra i inicijative Javno je dobro.