Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay IZVJEŠĆE O KLIMI 'Svijet je na katastrofalnom putu'

IZVJEŠĆE O KLIMI 'Svijet je na katastrofalnom putu'

'Neuspjeh će se mjeriti masovnim gubitkom života'

Stručnjaci UN-a su proučili planove za spas klime koje je donijelo 100 zemalja i zaključili da bi njihova provedba dovela do dodatnog povećanja emisija stakleničkih plinova.

Znanstvenici su nedavno objavili da je globalne emisije CO2 potrebno smanjiti za 45% do 2030. godine kako bi se izbjegao najgori scenarij. Nova analiza UN-ovih stručnjaka pokazuje da ovaj cilj ne samo da neće biti ostvaren, nego će u tom razdoblju emisije porasti za 16 posto, piše BBC, prenosi Index.

To bi na kraju moglo dovesti do rasta prosječne temperature za 2,7 stupnjeva iznad razine predindustrijskog doba, što je daleko iznad granice koje je postavila međunarodna zajednica.

'Ovo je u kontrastu s onim što znanstvenici govore'

- Porast od 16% je razlog za zabrinutost - rekla je Patricia Espinosa, glavna UN-ova pregovaračica za klimu.

Dodala je potom:

- Ovo je u oštrom kontrastu s pozivima znanstvenika na brzo, trajno i opsežno smanjenje emisija kako bi se spriječile najteže klimatske promjene i patnja najugroženijih skupina ljudi.

Glavni tajnik UN-a António Guterres nazvao je trenutni smjer katastrofalnim.

- Time se krši obećanje od prije šest godina da će se postići cilj od 1,5 stupnja Celzijusa iz Pariškog sporazuma. Neuspjeh u postizanju ovog cilja mjerit će se masovnim gubitkom života i sredstava za život - rekao je Guterres.

Prema pravilima Pariškog sporazuma, zemlje trebaju ažurirati svoje planove smanjenja emisija štetnih plinova svakih pet godina. No UN tvrdi da je od 191 zemlje koje su sudjelovale u sporazumu to do sada napravilo samo njih 113.

Studija koju je proveo Climate Action Tracker pokazala je da je samo nekolicina najrazvijenijih zemalja, uključujući Veliku Britaniju i SAD, postrožila svoje ciljeve za borbu protiv klimatskih promjena.

Brazil, Meksiko i Rusija najavljuju rast emisija

U drugoj analizi, World Resources Institute i Climate Analytics ističu kako Kina, Indija, Saudijska Arabija i Turska, koje su zajedno odgovorne za 33% stakleničkih plinova, tek trebaju donijeti ažurirane planove.

Tvrde i da Australija i Indonezija imaju iste ciljeve koje su imale i 2015. godine.

Studija je pokazala da Brazil, Meksiko i Rusija očekuju da će njihove emisije rasti, a ne se smanjivati.

Najsiromašnijim zemljama, koje su i najosjetljivije na porast razine mora i ekstremne vrućine i suše, prioritet je brzi pad emisije stakleničkih plinova.

- Zemlje G20 moraju preuzeti vodeću ulogu u brzom smanjenju emisija kako bi ublažile klimatske promjene - rekao je Sonam P. Wangdi, predsjednik grupe najnerazvijenijih zemalja.

Kina najavila rast emisija do 2030.

- One su zemlje s najvećim kapacitetom i odgovornošću, krajnje je vrijeme da se iskažu i krenu tretirati ovu krizu kao krizu - rekao je.

Kina, zemlja s najvišim emisijama stakleničkih plinova, ranije je najavila povećanje emisija do 2030. godine. Međutim, postoje nade da bi ipak mogla revidirati svoje planove uoči velike konferencije o klimi u Glasgowu.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare