INVESTICIJA VRIJEDNA 60 MILIJUNA KUNA HEP gradi trafostanicu za istočne dijelove Splita

Fotogalerija (29)

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić i župan Blaženko Boban položili su u petak u Splitu kamen temeljac nove, 60 milijuna kuna vrijedne trafostanice 110/20(10) kV Terminal. Trafostanica će biti ključna za povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom istočnog dijela Splita, stanovnicima Barutane, Stobreča, Korešnice, Žrnovnice i Podstrane. Također, omogućit će se napajanje dijela objekata buduće brze ceste Split - Omiš, kao i prelazak istočnog dijela grada Splita na naponsku razinu od 20 kilovolta.  Riječ je o dijelu ulaganja HEP grupe na području Dalmacije, koja će u razdoblju 2018.-2021. samo u segmentu distribucije dosegnuti 1,03 milijarde kuna.

Uz Barbarića i župana bio je i gradonačelnik Grad Andro Krstulović Opara. 

Barbarić je naglasio kako su ulaganja u mrežu na distribucijskim područjima Zadar, Šibenik i Split u razdoblju od 2018. do 2020. iznosila  gotovo 800 milijuna kuna. Novih 230 milijuna kuna investirat će se u ovoj godini. 

- Na razini čitave Hrvatske, u 2021. ćemo u sustav distribucije električne energije uložiti 1,247 milijardi kuna, a do kraja 2023. rekordnih 3,8 milijardi kuna. Očekujemo da će kako i do sada, te planirane investicije gotovo isključivo izvesti domaće tvrtke, kao što je to slučaj i s trafostanicom Terminal. HEP će kao jedan od najvećih investitora i pokretača ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj, pružiti potporu Vladi u stvaranju uvjeta za što brži i jači ponovni rast hrvatskog gospodarstva - kazao je predsjednik Uprave HEP-a.

Trafostanica Terminal dio je ukupnih ulaganja HEP grupe u mrežu na području Splita, gdje je samo na distribucijskoj razini u prethodne tri godine uloženo 173 milijuna kuna, dok su za 2021. planirana ulaganja od 72 milijuna kuna. Uz izgradnju TS Terminal, u tijeku je izgradnja Trafostanice Sućidar i rekonstrukcija trafostanice Split 3, dok je prije dvije godine završena rekonstrukcija Trafostanice Meterize. Svi navedeni projekti omogućit se značajno povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom područja grada Splita te stvoriti uvjete za daljnji razvoj gospodarstva, posebice turizma. 

Gradonačelnik je izrazio radost zbog  projekata poput ovog.

- Potvrđuju nastojanja i napore da ravnomjerno razvijamo sve dijelove našeg grada, na korist svih naših građana - rekao je Krstulović Opara.

Župan je podsjetio da ovim projektom HEP nastavlja ciklus hvalevrijednih ulaganja u razvoj infrastrukture koje predstavljaju temelj daljnjeg prosperiteta istočnog dijela Splita. 

-  HEP je samo u posljednjih godinu dana na području naše županije uložio oko 170 milijuna kuna, uključujući podvodni kabel iz Podgore za Hvar jer imaju još jedan smjer, naše otoke učiniti energetski neovisnima - dodao je Boban.

Na području koje pokriva Elektrodalmacija, ulaganja u razdoblju od 2018. do 2020. godine iznosila su 411 milijuna kuna, što uključuje ulaganja u podmorske kabele od 16 milijuna kuna, gdje se ističe polaganje kabela između Podgore i otoka Hvara. 

Kao dio ukupnih ulaganja u okviru strategije za otoke, HEP je u prošloj godini na otocima Splitsko-dalmatinske županije uložio 43 milijuna kuna u električnu mrežu. HEP je prisutan i na projektu izgradnje Pelješkog mosta, gdje investicijska vrijednost elektroenergetskih objekata iznosi više od 120 milijuna kuna.

Uz ulaganja u elektroenergetsku mrežu, dodajmo, HEP na području Dalmacije provodi niz investicija u okviru obnovljivog scenarija. Nakon što je prošle godine u rad pustio sunčanu elektranu Vis, prvu elektranu na hrvatskim otocima, na području Splitsko-dalmatinske županije, većinom u splitskom zaleđu, u izgradnji ili planu još je nekoliko HEP-ovih projekata sunčanih i vjetroelektrana, ukupne vrijednosti veće od milijardu kuna. Nastavit će se i izgradnja sunčanih elektrana na otocima, poput SE Bogomolje na Hvaru, snage 8 MW, koja se priprema u suradnji s Općinom Sućuraj. 

Važan je dio zelene energetske tranzicije koju HEP provodi u Dalmaciji, ali i na području čitave Hrvatske, također i elektrifikacija prometa, u sklopu koje je u Hrvatskoj postavljeno više od 200 javnih punionica, od čega se na području Splitsko-dalmatinske županije nalazi 21, a još 25 ih je u planu.