HGK: 20 godina energije vjetra u Hrvatskoj - Nove investicije na čekanju

Prije dvadeset godina u rad je puštena prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, ona tvrtke Adria Wind Power. Bio je to prvi komercijalni projekt korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije, za čiju je realizaciju trebalo čak sedam godina. Budući da se investitori i danas suočavaju s brojnim administrativnim i regulatornim preprekama, Hrvatska gospodarska komora i njezino Udruženje za obnovljive izvore energije ponovno su povodom obljetnice pozvali na rješavanje poteškoća i prepreka u realizaciji projekata.

'Ova vjetroelektrana pokazuje da se i nakon perioda izlaska iz sustava poticaja može nastaviti uspješno poslovati na tržištu električne energije. Međutim, zabrinjava nas dugotrajni zastoj u realizaciji novih projekata zbog još uvijek nepoznate cijene priključenja na mrežu, čije donošenje kasni više od 950 dana. Nadamo se da će i ta nepoznanica uskoro biti riješena. Smatramo da je to u vitalnom interesu države, svih potrošača energije i investitora projekata', rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac povodom današnje svečane obljetnice održane na Pagu te podsjetila da su Komora i njezino Udruženje kroz dva position papera ponudili mjerodavnim institucijama konkretna rješenja.

Trenutačno je na hrvatskoj elektroenergetskoj mreži priključeno 1.141 MW vjetroelektrana, u protekle dvije godine priključeno je samo 47 MW, a interesi investitora u obnovljive izvore energije mjere se u stotinama megavata. Revidirani Nacionalni i energetski klimatski plan postavio je značajne ciljeve koji će ovim tempom biti teško ostvariti. Naime, do 2030. cilj je povećati udio OIE u bruto finalnoj potrošnji s postojećih 28% na čak 42,5%.

Uz kašnjenje s donošenjem cijene priključenja, prepreke su i nepredvidiv zakonodavni okvir, sporost u izdavanju dozvola te nerazrađena prostorno-planska dokumentacija. Do sada je izdan velik broj energetskih odobrenja, ali nije proveden nijedan natječaj za projekte na državnom zemljištu. Kapaciteti prijenosne elektroenergetske mreže su ograničeni, s uskim grlom prijenosa energije u smjeru jug-sjever. To nije moguće riješiti bez dva nova ključna dalekovoda, što se očekuje tek iza 2030. godine.

Veća integracija obnovljivih izvora energije zahtijeva pametne mreže i integraciju sustava za pohranu energije, poput baterija. Oko njihovog tretmana je još dosta tehničkih nejasnoća i zakonodavnih praznina. Dio investitora je u međuvremenu slabije vjetroagregate zamijenio jačima na postojećim lokacijama (tzv. repowering). Problem je i što se tada projekt tretira kao da je riječ o novoj elektrani te se zahtijeva nova studija utjecaja na okoliš i dugotrajni monitoring ekoloških utjecaja.

Iako Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji definiraju da je pod posebnim uvjetima moguća izgradnja vjetroelektrana na otocima, VE Ravne 1 jedina je otočna vjetroelektrana. Iz sustava poticaja izašla je 2017. godine, a tvrtka Adria Wind Power izrađuje glavni projekt za izgradnju solarne elektrane Pag snage 6,3 MW na istoj lokaciji.

Tonći Panza, direktor tvrtke Adria Wind Power i član Udruženja obnovljivih izvora energije HGK, najavio je da na istoj lokaciji planiraju istraživačko-razvojni projekt proizvodnje vodika kako bi se pokazalo da se uz zelena proizvodna postrojenja i dostupne tehnologije, kao što su vodik, baterije i desalinizacija, može osigurati energetska neovisnost. 'To je imperativ s obzirom na izazovnu geopolitičku situaciju u kojoj proizvodnja energije u Hrvatskoj treba imati prioritet', rekao je Panza.

Vjetroelektrana tvrtke Adria Wind Power Ravne 1 nalazi se na predjelu Ravne na otoku Pagu iznad Solane Pag, a ima nazivnu snagu 5,95 MW. U probni pogon je puštena 2004., a u trajnom pogonu je od 2005. godine. Danas je dio otočnog krajolika i turistička atrakcija, a do sada je u elektroenergetsku mrežu isporučila oko 160 GWh električne energije. Za usporedbu, grad Split godišnje troši minimalno 200 GWh električne energije.