GIVE BEES A CHANCE Otok Šolta slavi 150 godina pčelarstva

Šolta, otok maslina, vina i meda, gdje se miris borova miješa sa slanim zrakom mora, ove godine s ponosom obilježava 150 godina organiziranog pčelarstva. Centralni događaj ove velike obljetnice je prvi BeeWell Šolta Fest, koji će 13. i 14. lipnja pretvoriti Grohote u epicentar slatkog svijeta pčela. Festival, organiziran pod pokroviteljstvom Općine Šolta i Turističke zajednice Općine Šolta u suradnji s Hrvatskom udrugom za turizam i ruralni razvoj 'Klub članova Selo', ne slavi samo bogatu tradiciju, već i budućnost pčelarstva na otoku. To je proslava otočkog truda i neprocjenjive vrijednosti pčela koje stoljećima daruju Šolti njezin zlatni nektar.

Kako ističe Maja Radman, direktorica Turističke zajednice Općine Šolta, Šolta njeguje svoje korijene i tradiciju, a šoltanski med, osobito Olintio, postaje ključni element promocije. 'S ponosom ističemo da Šolta ove godine obilježava 150 godina organiziranog pčelarstva, čime se svrstava među rijetke mediteranske destinacije s tako dugom i neprekinutom pčelarskom tradicijom. Ta bogata povijest ne odražava samo znanje i iskustvo, već i snažnu povezanost lokalne zajednice s prirodom i identitetom otoka'.

Obitelj Tvrdić: Pčelarstvo kao nasljeđe i način života

U srcu šoltanskog pčelarstva je obitelj Tvrdić, s poviješću posvećenom pčelama. Kao treća generacija pčelara, Goran Tvrdić ističe da je nastavak ove duge tradicije prije svega privilegija, a ne teret. 'Pčelarstvo nije 'posao', već način života', kaže, dodajući kako je preseljenje iz grada na otok upravo zahvaljujući pčelama bila jedna od najboljih odluka. Najveće ispunjenje u ovom nasljeđu pronalazi u prenošenju znanja o važnosti opstanka pčela, putujući informacijama na svih šest kontinenata putem gostiju koji ih posjećuju. Posebno naglašava ulogu sina Tomislava, četvrte generacije, koji iako nije direktno u pčelarstvu, digitalno pridonosi vidljivosti njihovog rada, otvarajući vrata šoltanskog pčelarstva svijetu. Posjetitelji će imati priliku obići pčelarska obiteljska gospodarstva poput OPG-a Tvrdić, gdje će moći vidjeti cijeli proces proizvodnje meda, sudjelovati u degustacijama i kupiti proizvode izravno od proizvođača.

Olintio: Med s potpisom otoka Šolte

Šolta je po medu poznata još od antičkih vremena, a posebno po medu od ružmarina, čuvenom Olintiju. Ovaj med, cijenjen čak i na bečkom dvoru, jedini je med nazvan po otoku, a ne po biljci. 'Danas je najcjenjeniji med na svijetu Manuka med s Novog Zelanda. Tako je u davna vremena, bez analiza i pretraga, med s otoka Šolte od samoniklog ružmarina proglašavan jednim od najboljih na svijetu', objašnjava Tvrdić. Mirisni ružmarin, čijim su grmovima prekrivene šoltanske padine, jedna je od najljekovitijih biljaka, a Šolta ga je puna, što pridonosi jedinstvenom okusu Olintija. Ime Olintio potječe od antičkog naziva za otok, Ὀλύντα (Olynta), kojega je koristio grčki geograf Pseudoskilak (IV. st. pr. Kr.), što je značilo 'nedozrela smokva', a kasnije je otok dobio imena Solenta, Solentia, Solentij, upisujući se tako u povijest mediteranskog pčelarstva.

Direktorica Turističke zajednice Općine Šolta, Maja Radman, ističe važnost Olintija: 'Med Olintio, koji nosi oznaku izvornosti i zaštićenog podrijetla, nije tek jedan od lokalnih proizvoda – riječ je o medu od samoniklog ružmarina, prepoznatljivom po iznimnoj aromi i blagotvornim svojstvima. Olintio utjelovljuje stoljetnu tradiciju, visoku kvalitetu i autentičnost šoltanskog načina života. Njegov jedinstveni okus i miris proizlaze iz netaknute flore otoka, čime se dodatno potvrđuje njegova posebnost. Planiramo brendirati Šoltu kao otok meda, a upravo će Olintio biti ambasador te vizije, s ciljem da ga pozicioniramo među najcjenjenije medove u Europi'.

Izazovi i strategije opstanka pčela na Šolti

Pčele su ključne za cijeli ekosustav, a pčelarstvo se diljem svijeta suočava s brojnim izazovima, ponajprije zbog klimatskih promjena. Ove globalne promjene itekako se odražavaju na pčelarstvo na Šolti. 'Manji su prinosi meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Ekstremna vremena su najveći problem – premalo ili previše kiše, poremećena godišnja doba, led u proljeće, blage zime', ističe Tvrdić. Podatak da je danas na otoku desetak pčelara s nekoliko stotina košnica dovoljno govori o izazovima, no on je i pokazatelj kako ljubav prema pčelama ostaje vječna.
Na pitanje o strategijama za osiguranje opstanka pčelinjih zajednica, gospodin Tvrdić s dozom filozofije odgovara: 'Mi ljudi mislimo da smo najvažnija karika u lancu opstanka – nismo. Priroda će se sama pobrinuti za opstanak. Pčele žive tko zna koliko godina na Zemlji, kažu par milijuna, dok mi govorimo o 'modernom pčelarstvu' zadnjih stotinjak godina'. Njegove riječi odzvanjaju mudrošću drevnih pčelara, svjesnih snage prirode i njezinog ciklusa.

'Give Bees a Chance!': Misija edukacije i osvještavanja

Inicijativa obitelji Tvrdić, 'Give bees a chance!', već 15 godina potiče ljude na podršku lokalnim pčelarima. Kroz prezentacije u Grohotama uspijevaju animirati posjetitelje, pa čak i djecu, da se posvete svijetu pčela. 'Promjene poimanja važnosti pčela za naš opstanak vidim na svojim predavanjima. Ljudi dolaze sa svih šest kontinenata. To je zasluga 'buđenja' svijesti od strane lokalnih vlasti, ministarstava, vlada', objašnjava Tvrdić. Svako predavanje je putovanje u svijet ovih malih čuda, prožeto pričama o šoltanskoj prirodi i važnosti njezina očuvanja.
Ističe kako često potiču kupnju proizvoda od lokalnih pčelara u Danskoj, Njemačkoj, Americi, umjesto da insistiraju samo na prodaji svojih. 'Opstat ćemo samo ako svi dijelovi zemlje budu 'pokriveni' pčelama. Med je nusproizvod pčela, oprašivanje je važno', naglašava. Posebno su ponosni na ljude koji su nakon njihovih prezentacija stekli hrabrost kupiti pčele i postaviti ih u svoj vrt. Razmjenjuju iskustva, a jedna od važnih poruka gostima je i osvještavanje o preranom košenju trave i cvijeća. 'Ako smo uspjeli par Engleza odvratiti od te njihove tradicije – mi smo sretni!', zaključuje Tvrdić, sa osmijehom čovjeka koji živi u skladu s prirodom i njezinim ritmom.

Podrška Općine Šolta: Stoljetna tradicija i pogled u budućnost

U razgovoru s načelnikom Općine Šolta, Nikolom Cecićem-Karuzićem, vraćamo se u prošlost i doznajemo kako je prije više od 150 godina, točnije 1873., Šolta imala sreću da je posluživanje podžupe Donje Selo i župne ispostave Maslinica preuzeo don Eugen Maria Vusio, rođeni Makaranin i jedan od najinteligentnijih i najboljih svećenika u Splitskom dekanatu. Stigavši na otok, zatekao je primitivnu poljoprivredu i česte probleme s vodom. 'U samo nekoliko godina don Eugen preporodio je župu, s posebnim dopuštenjem Bečkog ministarstva četiri je godine držao večernju poljodjelsku školu za odrasle. Na njegov poticaj osnovana je i Pčelarska zadruga kojoj je na čelu bio knez Petar Alberti. Samo godinu dana nakon osnutka zadruge, šoltanski med jeo se na Bečkom dvoru!', priča nam načelnik. Zadrugu su zalaganjem don Eugena i kneza Petra pomagale i dalmatinska vlada i sam car Franjo Josip. Tako je jednom članu zadruge tada bilo omogućeno da završi tečaj pčelarstva u pčelarskom zavodu Sarttori u Milanu.
'Danas, slično kao i prije 150 godina, Općina Šolta također omogućuje pojedinim pčelarima koji su iskazali interes da pohađaju tečajeve pčelarstva te primijene nova saznanja', naglašava načelnik, dodajući kako je, nažalost, nakon Drugog svjetskog rata broj pčelara i pčela na otoku u velikom padu.

'Unatoč tome, šoltanski pčelari, žilavi, marljivi i beskrajno zaljubljeni u pčele, sami se nastoje nositi sa svim problemima koje donose potpuno izmijenjene globalne klimatske prilike', govori načelnik pozivajući pčelare prigodom ove proslave, da se obrate Općini uvijek kada imaju potrebu, potičući ih da se udruže kao i prije 150 godina. Načelnik i njegovi kolege iz udruge maslinara Zlatna Šoltanka nastoje pomoći tako da uz zaštićenu oznaku izvornosti prakticiraju i ekološku proizvodnju maslinova ulja. To znači uzgajati masline težim putem, na potpuno prirodan način i koristiti sredstva koja su potpuno neškodljiva za pčele. Također, u svojim maslinicima između maslina nastoje imati što više autohtonih, medonosnih biljaka, a košnju odgađaju sve dok poljsko cvijeće ne završi s cvatnjom. Iako se to čini prejednostavnom pomoći, često je ono jednostavno upravo pravo rješenje.

BeeWell Šolta Fest: Proslava prošlosti i pogled u budućnost

Sugovornike pitamo što posjetitelji mogu očekivati od prvog BeeWell Šolta Festa? Tvrdić se nada da će festival biti početak nečeg velikog: 'Kao prvo se nadam da će neki pčelari za sljedećih 150 godina slaviti 300. obljetnicu. To bi značilo da smo uspjeli sačuvati krilate farmaceute – pčele'. Njegova je želja da Šolta dobije zasluženo mjesto na svjetskoj karti pčelarstva, jer to definitivno zaslužuje.

Općina Šolta od ovog prvog BeeWell Šolta Festa očekuje da postane tradicionalan događaj. Nadaju se da će svojim edukativnim dijelom u prvi plan staviti izumiranje pčela, prvenstveno zbog upotrebe pesticida, te posljedice s kojima bi se čovječanstvo moglo suočiti zbog toga. Jer pčele su zaslužne za više od 70% plodova voća i povrća na našim stolovima. 'Ako to osvijestimo, med i ostali pčelinji proizvodi lako će naći svoj put, bilo da se radi o znanstvenom, ekonomskom ili turističkom aspektu', kaže načelnik.

Direktorica TZ-a Šolta, Maja Radman, ističe: 'BeeWell Šolta Fest ove se godine održava po prvi put i iznimno smo ponosni što upravo ovim projektom otvaramo novo poglavlje u razvoju Šolte – ono koje u središte stavlja održivost, edukaciju i autentičnost. Festival spaja prirodnu baštinu, pčelarstvo i lokalnu zajednicu u jedinstveno iskustvo koje odgovara suvremenim potrebama i vrijednostima posjetitelja koji žele više od klasičnog odmora'. 
Dodaje da pčele predstavljaju simbol ravnoteže u prirodi, te da kroz festival žele pokazati kako se s jednakom pažnjom može njegovati ravnoteža između turizma, okoliša i lokalne zajednice. „Edukativne radionice, predavanja i uključivanje otočnih pčelara i proizvođača omogućuju posjetiteljima da uče, sudjeluju i razvijaju dublje razumijevanje života na otoku. Ključ dugoročne održivosti leži upravo u kvalitetnoj otočnoj ponudi, oslonjenoj na znanje, tradiciju i lokalne vrijednosti, ali i u potražnji sa znalačkim pristupom – posjetiteljima koji prepoznaju i cijene takvu autentičnost. To su gosti koji traže smislenija iskustva, koji poštuju lokalnu kulturu i žele biti aktivni sudionici u očuvanju onoga što Šoltu čini posebnom'.

Maja Radman također naglašava da festival već sada privlači novu publiku – ekološki osviještene posjetitelje, obitelji, mlade ljude i ljubitelje prirode – i vjeruje da je to smjer u kojem se turizam mora razvijati. 'BeeWell pruža model koji povezuje edukaciju, lokalnu ekonomiju i promociju tradicije, a pritom smanjuje sezonalnost i potiče cjelogodišnje aktivnosti. Iako je ovo prva godina festivala, naš je cilj da BeeWell s vremenom postane prepoznatljiva šoltanska manifestacija, koja će svake godine nuditi bogatiji program i još snažnije povezivati posjetitelje s vrijednostima otoka'.

U svrhu promocije, Turistička zajednica Šolta razvija raznovrsne promotivne materijale usmjerene na autentičnost, tradiciju i kvalitetu. 'Brošure i letci bit će dizajnirani u skladu s prirodnim ljepotama Šolte, koristeći boje koje odražavaju plavetnilo mora, zelene tonove maslinika i zlatne nijanse meda. Osim informacija o povijesti pčelarstva, poseban ćemo naglasak staviti na moderni, održivi oblik pčelarstva, koji pridonosi očuvanju okoliša i kulturne baštine. Uključit ćemo mini-intervjue i fotografije lokalnih pčelara kako bismo prikazali stvarnost pčelarskog života na otoku. Osim meda, Šoltu ćemo povezati s drugim autentičnim proizvodima poput maslinova ulja, vina i ružmarina – svima njima zajednički su stoljetna tradicija i život u skladu s prirodom'.
Poseban naglasak stavlja se na vizualnu promociju: 'Razvijamo video sadržaje koji će prikazati rad pčelara u stvarnom okruženju – od pčele do staklenke. Kroz kratke dokumentarne filmove prikazivat ćemo skladištenje i transport košnica, sakupljanje meda te 'medenu stazu' Šolte. Poseban naglasak bit će na 150 godina pčelarske tradicije, kao i na kulturu i običaje koji pčelarstvo čine temeljnim dijelom otočkog života'. Planirana je i interaktivna web-stranica koja će Šoltu predstaviti kao destinaciju koja nudi više od sunca i mora, s detaljnim informacijama o povijesti pčelarstva, medu Olintio, lokalnim gospodarstvima i tematskim turama. Instagram kampanje s hashtagovima poput #medsaSolte, #OlintioMed i #ŠoltaAutentična dodatno će proširiti doseg poruke.
Organizirat će se i tematske manifestacije poput 'Dana šoltanskog meda', kao i edukativne radionice za turiste i djecu, koje će posjetiteljima omogućiti da nauče više o važnosti pčela i ulozi pčelarstva u očuvanju ekološke ravnoteže. Dugoročna inicijativa BeeWell uključivat će višegodišnje aktivnosti s ciljem edukacije i uključivanja lokalne zajednice. Posebno se ističe izrada autohtonih magneta s motivima šoltanskih pčela, košnica i bilja, koji će se nuditi kao suveniri.

'Neka se slavi Šolta, njezin med, njezine pčele i ljudi koji čuvaju ovo neprocjenjivo blago, pod mediteranskim suncem koje grije i hrani generacije pčelara. BeeWell Šolta Fest bit će jedinstvena prilika za sve ljubitelje prirode, meda i tradicije da se upoznaju s bogatom pčelarskom poviješću otoka, nauče nešto novo o važnosti pčela i kušaju autohtone šoltanske proizvode. Dođite i budite dio ove slatke priče!', poručuju organizatori.