FOTOGALERIJA Ljepotica koja jede sve pred sobom: Splitski entuzijast pokrenuo je lov na 'lavlju' ribu

Fotogalerija (7)

Prava je šteta da je nešto ovako lijepo postalo velika prijetnja domaćim vrstama u podmorju. Riba lav ili vatrenjača – tropska vrsta raskošnih peraja i intenzivnih boja – opasan je predator i invazivna vrsta koja se nezaustavljivo širi duž cijelog Jadrana.

U moru bez puno prirodnih neprijatelja, jede skoro sve pred sobom, a prvenstveno mlađ gotovo svih ribljih vrsta, tako narušavajući ravnotežu ekosustava. Zbog toga je Pero Ugarković, koautor znanstvenog rada baš o ovoj invazivnoj vrsti, te strastveni ljubitelj i poznavalac podmorja, odlučio pokrenuti domišljatu akciju: nagradnu igru kojom želi potaknuti ciljano uklanjanje ribe lav iz Jadrana.

'Budući da je ribu lav najlakše i najučinkovitije ukloniti podvodnom puškom, logično je bilo to pokrenuti među podvodnim ribolovcima koji se okupljaju u grupi Spearfishing Croatia na Facebooku', pojašnjava Ugarković, koji je pozvao zajednicu da se uključi u ovu važnu akciju, ali i donatore da se pridruže cijeloj priči. 

Porijeklom iz Crvenog mora, riba lav se zbog zatopljenja Sredozemlja uspješno proširila prema sjeveru kroz Sueski kanal. Jadransko more, osobito južni dio, postalo je njezin novi dom. Prvi put je zabilježena 2021. na Visu, a već 2024. godine brojnost joj je eksponencijalno porasla i proširila se na veći dio Jadrana. 

'Te godine smo dokumentirali 122 jedinke. Već 2025. bilo ih je toliko da sam prestao brojati u južnom Jadranu, dok sam bilježio samo one od Šibenske županije pa sjevernije', kaže Ugarković.

Najviše je do sada viđena na vanjskim otocima, Mljetu, Lastovu, Korčuli, Dubrovačkom primorju. No, od prošle godine, 2025., počela se širiti prema sjeveru, tako da ju se viđa sve do Murtera, Cresa, Lošinja... 

Riba lav nema mnogo stvarnih predatora u Jadranu, a njezina reprodukcija je nevjerojatno brza - mrijesti se više puta mjesečno, čim temperatura mora prijeđe 24 stupnja. Njezine larve brzo naseljavaju nova područja, a riblji fond jednostavno nema vremena prilagoditi se toj prijetnji.

'Druge ribe se još nisu prilagodile njenoj prisutnosti i tamo gdje je invazivna već 30 godina, plijen je se ne plaši a predatori uglavnom izbjegavaju. Da razviju tu evolucijsku prilagodbu, treba proći puno generacija, pa je bitno da čovjek kontrolira brojnost', pojašnjava Ugarković.

Ovaj tropski 'kicoš' nosi i konkretan rizik za ljude: njezine bodlje su otrovne, a ubod izaziva jaku bol i može uzrokovati niz neugodnih simptoma. Zato ribolovci i ronioci moraju biti posebno oprezni pri rukovanju. Ako dođe do uboda, mjesto treba uroniti u vodu temperature oko 40 stupnjeva i držati tako barem 15 minuta, jer takav postupak pomaže razgradnji otrova.

Iako je ekološki razorna, riba lav je izuzetno ukusna. Priprema se na razne načine poput pečenja, prženja ili u ribljim varivima. Meso je cijenjeno ali prije konzumacije treba obratiti pažnju prilikom rukovanja. 

'Odlična je za jelo, zato će se jednom naći i u ponudi naših restorana. To bi mogla biti dodatna motivacija ribolovcima da je ciljano love', smatra Ugarković. Trenutno su u Jadranu većinom manji primjerci, no s vremenom se očekuje da će dosegnuti veličine i do 70 do 80 dekagrama. Inače, može narasti i do 46 centimetara. 

Kako bi motivirao zajednicu, Ugarković je osmislio nagradnu igru: svaki legalno ulovljeni primjerak, dokumentiran fotografijom i objavljen u Facebook grupi podvodnih ribolovaca, ulazi u izvlačenje krajem godine. Nagrade će biti simbolične ovisno o interesu donatora, no važnija je poruka. 

'Pozivam donatore i sponzore da se uključe i podrže ovu akciju. Time ne nagrađuju samo ribolovce, već pokazuju odgovornost prema moru koje svi koristimo', poručuje Ugarković.

Sudjelovati može svatko, samo je važno da je ulov ciljan, dokumentiran i legalan.

Dok Cipar, Grčka i Turska već godinama sustavno potiču uklanjanje invazivnih vrsta, Hrvatska tek bilježi inicijativu poput ove. Ipak, optimizam postoji:

'Vjerujem da će i nadležna Ministarstva uskoro reagirati, promijeniti zakone i dodatno motivirati ronilačke udruge i ribolovce. No i unutar postojećih zakonskih okvira već sada je moguće organizirati ovakve manifestacije', ističe Ugarković.

U međuvremenu, ribolovci sami uklanjaju ove ribe, neki i bez nagrada, jer znaju da bez njihove pomoći, situacija može izmaknuti kontroli.

'Riba lav neće nestati. Ali svaka koju uklonimo, svaka objava, svaka fotografija čine razliku. Ako svatko učini nešto malo, napravit ćemo nešto veliko za naše podmorje', zaključuje naš sugovornik.