DOKTOR KALILIĆ 'Marjan je zaštićena park-šuma i nužno treba bolju organizaciju upravljanja'

Fotogalerija (6)

Umirovljeni splitski liječnik dr. Joško Kalilić osvrnuo se na situaciju u Park-šumi Marjan. 

Njegov tekst prenosimo u cijelosti.

'Marjan je jedan najljepših šumovitih poluotoka na svijetu okružen s tri strane bistrim morem a svojom istočnim dijelom je poput pupčane vrpce povezan sa središtem grada i u cijelosti se nalazi unutar granica grada Splita. S takvim specifičnim položajem i morskim okruženjem ne mogu mu konkurirati ni dva najpoznatija parka na svijetu kao što su Central Park u New Yorku i Hyde Park u Londonu.

Marjan je dobio zaštićeni status i naziv Park-šuma Marjan 1964. a to praktički znači (za razliku od obične šume) da je prvenstveno namijenjen rekreaciji i odmoru posjetitelja, njihovoj edukaciji i održavanju estetskog ugođaja. Glavni zadatak je omogućiti ljudima ugodan boravak u prirodi. Takva park-šuma mora imati cijelu mrežu dobro uređenih pješačkih staza širokih bar 1.5-2 m, brojna odmorišta na pogodnim mjestima s klupama, sanitarnim objektima, rasvjetu, estetski uređene i postavljene table o lokaciji i smjeru kretanja te podatke o raznim udaljenostima od tog mjesta što je posebno važno za brzi izlazak iz zone eventualnog požara ili neke druge ugroze.

Gospodarenje u park-šumi je prilagođeno očuvanju pejsaža a ne proizvodnji drva što je uloga kod običnih šuma. Sječa oštećenih stabala i pretjerano naraslog podrasta je sanitarnog karaktera i potrebna je za sigurnost jer bez dobre vidljivosti i prohodnosti nema ni sigurnosti za posjetitelje. Za razliku od obične šume koja nema neke posebne sadržaje jer su posjetitelji vrlo rijetki, park-šuma ima visoki intenzitet posjeta građana i turista i zato mora imati sve potrebne sadržaje za rekreaciju i odmor.

Glavni višegodišnji problem Marjana je što je oko 70 % park-šume zapušten i neprohodan pa veliki njegov dio više sliči na džunglu nego na park-šumu. Ta zapuštenost ne samo što omogućava invaziju i brzo širenje potkornjaka već, što je još opasnije, omogućava potencijalnu opasnost od požara koji bi se u takvim uvjetima gustog podrasta uz jak vjetar vrlo brzo širio (napominjem da bi u slučaju noćnog požara na istočnoj granici park-šume uz jaku buru cijela šuma Marjana izgorjela za sat vremena).

Turska vojska je kod pokušaja osvajanja Splita (1657.) dolazila i do Marjana rušeći i paleći više povijesnih crkvica kao i drugih sakralnih sadržaja. Dio park-šume je i u privatnom vlasništvu (ima oko 7500 vlasnika i suvlasnika zemljišta) a Matica hrvatska ima jednu od najatraktivnijih parcela u blizini Prve vode te se očekuje da je u budućnosti grad Split otkupi. Popularnost Marjana je među sportašima tolika da 22 sportska kluba u Splitu nose u svom nazivu ime Marjan. Jedina asfaltirana cesta na Marjanu je Tartaljino šetalište (dobilo je ime po poznatom hrvatskom slikaru Marinu Tartaglia) od sjevernog ulaza u Marjan (Špinutska vrata) do Marjanskog tunela koja služi kao jedina obilaznica u slučaju zatvaranja tunela.

Tu šetnicu pješaci najviše koriste za rekreativno hodanje ili eventualno trčanje park-šumom Marjan iako iz sigurnosnih razloga i nije najpovoljnija pogotovo za obitelji s djecom jer tom šetnicom jure biciklisti (bez obzira na njihovu označenu traku jer se djeca lako otrgnu od roditelja i mogu stradati od biciklista koji jure velikom brzinom u neposrednoj blizini pješaka).

Također, šetalištem preventivno često prolaze vozila vatrogasaca, policijska i dostavna vozila kao i vozila zaposlenika JU Marjan. Stoga bi trebalo usmjeriti pješake na veći broj dobro uređenih pješačkih staza koje su za sada oskudne, neuređene i vrlo slabo održavane. Tek dobro uređene pješačke staze pružaju istinski užitak koji svaka park-šuma treba omogućiti.

Posebnu pažnju treba posvetiti saniranju svih suhih i oštećenih stabala kao prevenciju od potkornjaka a naročito je nužno iskorijeniti agresivni pajasen (divlji orah) koji uništava okolno bilje, izaziva glavobolju kod ljudi koji dulje borave u njegovoj blizini a dodir s njegovim listovima i granama ostavlja vrlo neugodan miris. Treba izgraditi više protupožarnih puteva za bržu intervenciju vatrogasaca u slučaju požara. Iako je izgrađen novi toranj za otkrivanje i dojavu nekog početnog požara na bilo kojem dijelu Marjana i posjetitelji su važni pri otkrivanju manjih početnih požara posebno duž Tartaljinovog šetališta a i građani izvan Marjana brzo dojave pojavu bilo kakvog dima unutar parka jer ga lako uoče znajući da svaki dim na Marjanu može značiti manji ili veći požar. 

Pušenje bi trebalo zabraniti unutar park-šume kao što je zabranjeno u Central Parku u New Yorku jer je dovoljan odbačeni opušak cigarete u često prisutnoj nepokošenoj suhoj travi da nastane požar koji se uz vjetar brzo širi u prisustvu neuređenog i obilnog podrasta. Ljubitelji pasa moraju držati svoje ljubimce na uzici što često nije slučaj a također bi morali uklanjati njihov izmet koji zagađuje park i može biti izvor zaraze posebno za malu djecu.

Od važnijih statističkih podataka navest ćemo one koji su važni i zanimljivi za sve posjetioce.

Marjan je u osmom stoljeću dobio prvi naziv Marulianus, a zbog brojnih vjerskog obreda kasnije su ga nazivali i Mons Kyrie eleison. Šumski dio Marjana ima oko 170 ha s oko 40.000 stabala (borova, čempresa, lopočike, zelenike, lovora, maslina, jasena, crnike, tetivike i nažalost veliki broj stabala agresivnog pajasena tj. divljeg oraha). Marjan je dug 3300 m i širok oko 1000 m. Najviši vrh je Telegrin (178 m) i od Solurata do njega ima 820 stepenica na kojima se održava godišnji maraton pod nazivom Marjanska skalinada.

Prvo pošumljavanje Marjana je počelo 1852. jer bez šume Marjan je najobičniji krš a tekuća voda je prvi put došla na Marjan 1953. Ima 8 crkvica i 10 pojata te brojna pojilišta za ptice iako nema onoliko ptica koliko bi se željelo i moglo očekivati. Razlog tome može biti u neuređenosti pojilišta za ptice koja su prekrivena divljim raslinjem pa ptice ne mogu slobodno sletjeti do njih da se napiju vode.

Nedavno je na njegovoj južnoj strani otvoren i Botanički vrt sa zasađenim brojnim vrstama biljaka koje rastu na Marjanu. Zoološki vrt koji je do nedavno imao i razne divlje životinje iz prostornih i edukativnih razloga je reduciran uglavnom na autohtone dalmatinske i domaće životinje (magarac, koza, ovca, krava, kokoši, paunovi, kornjače i zečevi).

Marjan je ponos svih Splićana koji ga redovito posjećuju za vrijeme lijepog vremena da bi uživali u njegovom zelenilu, čistom zraku i mirnom okruženju u kojem su glavni zvukovi cvrkuti ptica te smijeh i krikovi male djece u pratnji svojih roditelja. Marjan sa svojom bogatom florom i blizinom središtu grada doprinosi nazivu 'pluća grada'.

Zbog svega što je navedeno smatram da park-šuma Marjan koja je većim dijelom zapuštena zaslužuje puno veću pažnju i bolju organizaciju rada djelatnika JU Marjan (osnovana je 2005.). Najveća volonterska akcija u povijesti Marjana 2013.(sudjelovalo je više od 1000 volontera) je kroz projekt 'Čist i uređen Marjan' pokazala da park-šumu treba podijeliti po zonama koje bi imale svog koordinatora ili voditelja koji bi uz stručni nadzor brinuo o izvršenju svih postavljenih zadataka za čišćenje (prvenstveno uklanjanje komunalnog i biootpada) te bi bio odgovoran za uređenje svoje zone prema planiranim zadacima i kao takvu je redovito održavati. 

Broj zona bi eventualno trebao odgovarati broju djelatnika JU Marjan (ima ih nešto više od 50-ak). Nužno je ukinuti radna mjesta na tri rampe koje osiguravaju prolaz vozilima jer uz današnju tehnologiju sva ovlaštena vozila mogu prolaziti bez čuvara rampe umetanjem specifične kartice. Time bi se oslobodilo 10-ak djelatnika koji bi radili u zaduženim zonama. Važno je zaposliti ovlaštenog ing. šumarstva koji bi kao stručna osoba redovito obilazio sve zone rada, kontrolirao i davao upute voditeljima kako ispravno uređivati svoju zonu i tek takvim načinom rada bi park-šuma Marjan dobila izgled pravog i ugodnog parka i mjesta za boravak na ponos svih posjetitelja i ljubitelja Marjana. 

Treba stalno imati na umu da treba osigurati posjetiteljima pristup do svakog dijela Marjana ne samo iz estetskih, edukativnih, sportskih već i sigurnosnih razloga. Nažalost ima još dijelova Marjana koji nisu čak ni istraženi pa se može zamisliti koliko se komunalnog i biootpada na tim neistraženim mjestima nakupilo.

Ravnatelj JU Marjan treba dobivati redovita dnevna izvješće svih voditelja zona o izvršenju planiranih radova.

Da bi radovi bili brži i uspješniji poželjno je da JU Marjan uputi poziv volonterima koji vole Marjan i organizira ih na prihvatljiv i učinkovit način jer oni će rado doći i pomoći bar subotom ujutro kao što se to radi u brojnim poznatim parkovima svijeta. Upute kako ih organizirati mogu se naći u mojem projektu 'Čist i uređen Marjan'. Njih treba organizirati i dati im upute da znaju gdje i što raditi te im osigurati osnovni alat (zaštitne rukavice, manja vrtna kliješta, plastične vreće za komunalni i biootpad). U Central Park u New Yorku godišnje prođe 3500 volontera radeći razne vrste dodijeljenih poslova.

Uz volontere poželjno je pozvati i sve potencijalne donatore (golemi doprinos u raznim donacijama daju brojni donatori u Central Park u New Yorku ali ih netko treba animirati). Nekoj tvrtki koja proizvodi klupe ne bi bio nikakav problem donirati Marjanu jednu ili više klupa na kojima bi pisalo ime donatora pa bi im to usput mogla biti i neka vrst reklame. Tvrtki koja proizvodi estetske koševe za otpad ne bi bio problem darovati nekoliko takvih koševa. HEP bi rado montirao više stupova za rasvjetu s pomoću solarnih ćelija. Građevinske tvrtke će rado pomoći izgraditi dio pješačkih staza. Netko će darovati i dron za nadzor cijelog Marjana. Umjetnici dizajneri će donirati estetski izrađene informativne ploče na raskrižjima raznih pješačkih staza. Netko će sigurno darovati 1 ili 2 sanitarna čvora što je od velike važnosti za posjetitelje. Mnogi će doći pomoći u košenju trave ili uklanjanju porušenih stabala (na Turskoj kuli su DVD i JVP uklonili sva suha i porušena stabla te izveli košenje trave na velikim površinama). Neke građevinske tvrtka će rado ustupiti i bager s vozačem na nekoliko dana za neke specifične radove kao što su to učinili i na Turskoj kuli za vrijeme volonterske akcije. Ja sve to navodim iz velikog osobnog iskustva dok sam organizirao gradnju svih helidroma u Splitsko-dalmatinskoj županiji (oko 20) pri čemu su praktički svi helidromi izgrađeni uz pomoć donatora. Slično iskustvo sam imao i kod velike volonterske akcije na Turskoj kuli 2015. Naravno treba donatore nazvati i objasniti vrstu i razlog pomoći i ciljevi će biti u više od 90 % poziva ostvareni.

Grad Split bi trebao formirati poseban Odbor povjerenika ili kako ga u Central Parku u New Yorku nazivaju 'Board of trustees' koji bi tu funkciju obavljali dobrovoljno a bili bi imenovani i odgovorni gradonačelniku grada Splita. Imao bi savjetodavnu i nadzornu ulogu u smislu osiguranja da upravljačko tijelo JU Marjan (ravnatelj i Nadzorni odbor) ispunjava svoju misiju, ciljeve i strateško planiranje svega što se tiče park-šume Marjan. Članovi Odbora (11) bi bili ugledni građani Splita koji bi iz ljubavi prema Marjanu dobrovoljno sudjelovali u njegovom radu iz redova pravnika, ekologa, agronoma, biologa, liječnika, ekonomista, arhitekata, urbanista, arheologa, umjetnika, informatičara koji bi se sastajali 3-4 puta godišnje raspravljajući o svemu što se radi i događa na Marjanu tražeći obrazloženje pa i odgovornost od ravnatelja JU za sve što je ili nije izvršeno prema planu i programu. Mislim da bi taj odbor značajno doprinio konačnom uređenju park-šume na Marjanu na zadovoljstvo svih posjetitelja.

Zaključak; nadam se da će novi ravnatelj i Nadzorni odbor JU Marjan osigurati i organizirati novi i uspješniji način upravljanja park-šumom Marjan jer to od njih očekuju brojni posjetitelji i ljubitelji Marjana. Na njima je glavna i velika odgovornost da prisutna zapuštenost Marjana i prijeteća ponovljena invazija potkornjaka kao i potencijala opasnost od eventualnog požara ne unište veći dio park-šume kao estetski i zdravstveni simbol grada jer Marjan su i pluća grada Splita. U tome će sigurno pomoći i brojni volonteri iz Splita ako ih se pozove i učinkovito organizira. To se ne odnosi samo na pojedince već i na brojne udruge pa čak i političke stranke što se moglo dobro vidjeti za vrijeme velike volonterske akcije 2013. Ja sam siguran da neće izostati i velika podrška donatora kao i nove administracije grada Splita jer Marjan je najveći i najpoznatiji prirodni resurs grada Splita.'