ČUVARI JADRANA: Kako hrvatski znanstvenici vode tihu borbu za zdravlje našeg mora

Zagađenje, klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, nestanak algi i dolazak invazivnih vrsta samo su neki od problema s kojima se suočavamo. Ovi problemi u fokusu su istraživanja znanstvenika Instituta Ruđer Bošković (IRB), koji već desetljećima pomno prate promjene u Jadranu, od mikroorganizama do tsunamija izazvanih vulkanskim erupcijama, a sve s ciljem zaštite ovog vrijednog ekosustava. 

Njihov posao možda ne puni naslovnice, ali ono što rade u laboratorijima Zavoda za istraživanje mora i okoliša u Zagrebu (ZIMO), istraživačkoj postaji Martinska kraj Šibenika, te Centru za istraživanje mora u Rovinju (CIM), ključno je za zdravlje mora, okoliša, ali i nas samih.

Znanost koja sluša more

U ZIMO-u, najvećem multidisciplinarnom zavodu IRB-a, više od stotinu znanstvenika redovito analizira podatke o vodi, zraku, sedimentima i mikroorganizmima. Jedan od ambicioznih projekata je GLOMETS, koji vodi dr. sc. Ivica Vilibić, a u sklopu kojeg znanstvenici istražuju malo poznati, ali potencijalno razorni fenomen meteoroloških tsunamija. Riječ je o snažnim valovima koji nastaju uslijed atmosferskih poremećaja, poput naglih promjena tlaka zraka i vjetra ili eksplozivnih erupcija vulkana tisućama kilometara daleko.

Kada je 2022. eruptirao vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, more je 'zazvonilo' po cijelom planetu. Znanstvenici su analizirali te podatke i sada razvijaju modele koji mogu pomoći u predviđanju takvih tsunamija u budućnosti, nastalih ne samo zbog vulkana, već i zbog sve intenzivnijih oluja u eri klimatskih promjena i povezanih poremećaja  u atmosferi.

'To su pojave koje ne dolaze s podrhtavanjem tla, nego s promjenama u zraku. Bez odgovarajućih sustava praćenja i upozoravanja, mogu biti iznimno opasne', objašnjava dr. Ivica Vilibić.

Može li more spasiti klimu?

Stotinjak kilometara južnije, u mirnoj uvali Martinska kod Šibenika, odvija se još jedan eksperiment svjetskog značaja. U sklopu međunarodnog projekta OAEPIIP, znanstvenici testiraju moćnost oceana kao saveznika u borbi protiv klimatskih promjena. U velikim spremnicima od 55 litara, ispunjenim morskom vodom iz Jadrana, dr. sc. Jelena Godrijan i njezin tim testiraju kako proces  povećanja alkalnosti mora utječe na zajednice u moru. Alkalnost je svojstvo koje omogućuje moru da veže više ugljičnog dioksida (CO₂) iz atmosfere.

'Dodavanjem alkalnih tvari jedan je od novih popularnih načina borbe protiv klimatskih promjena. Njime se oponaša prirodni proces otapanja stijena. Time more može apsorbirati više CO₂, te se to smatra da će biti ključna tehnologija u zaštiti planeta. Ono sto mi želimo je prvo provjeriti učinak na živi svijet u moru', kaže dr. Godrijan.

Uspjeh ovakve nove tehnologije ovisi o osjetljivoj ravnoteži. Plankton, osnova morskog prehrambenog lanca, mora ostati stabilan. Zato se svaki uzorak analizira pod mikroskopom, svaka promjena bilježi, a rezultati se uspoređuju s još 18 lokacija diljem svijeta. Hrvatska tako postaje dio prve globalne mreže za testiranje klimatske intervencije u oceanima.

Povratak izgubljenih morskih šuma

Znanstvenici okupljeni u Centru za istraživanje mora IRB-a provode brojna istraživanja kako bi razumjeli promjene koje se događaju u Jadranu  i pokušali ih ublažiti. Jedan od važnih simbola zdravog mora su smeđe alge reda Fucales, svojevrsne morske šume koje osiguravaju sklonište mnogim drugim morskim vrstama. No, zbog zagađenja, urbanizacije i porasta temperature mora, te su šume gotovo nestale.
U sklopu projekta REFINE, rovinjski znanstvenici kartiraju gdje se još nalaze ove alge, proučavaju njihovu sposobnost razmnožavanja, te razvijaju nove metode presađivanja i obnove, čak i u područjima gdje je obala betonirana.

'Cilj nam je vratiti alge ne samo u prirodna staništa, nego i u sredine gdje je vidljiv utjecaj čovjeka na okoliš. Time vraćamo život ondje gdje ga je čovjek gotovo izbrisao', objašnjavaju znanstvenici.

Invazivne vrste – tihi uljezi u Jadranu

No, nisu svi morski organizmi poželjni. Neke vrste, poput plavog raka ili tropskih algi, dolaze s brodovima ili putem ribarskih alata i brzo osvajaju prostor domaćim vrstama. To su invazivne vrste, a njihovo širenje u Jadranu postaje sve veći izazov. U sklopu projekta ALIENA, znanstvenici u suradnji s kolegama iz susjednih zemalja razvijaju zajednički sustav nadzora i ranog upozorenja te edukacija javnosti.
'Bez regionalne suradnje ne možemo zaštititi more. Invazivne vrste ne staju na granicama' upozoravaju znanstvenici.

Autonomni brod za zdravlje mora

U istom duhu povezanosti i inovacije, projekt BRIGANTINE donosi novu vrstu istraživača – pametni brod bez posade. Opremljen senzorima, kamerama i algoritmima, ovaj autonomni brod moći će sam ploviti, prikupljati podatke o temperaturi, salinitetu i prisutnosti algi  i sve slati u realnom vremenu znanstvenicima.

'Zamislite mini oceanografa koji neumorno plovi, bez da troši gorivo i resurse. To je budućnost nadzora mora', kaže dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, koordinatorica projekta i predstojnica Centra za istraživanje mora u Rovinju.

Alge koje čiste i stvaraju energiju

U fokusu istraživanja dr. sc. Marie Blažina i njezinog tima su mikroalge koje ne samo da mogu preživjeti u toksičnim otpadnim vodama, već ih mogu i pročistiti, pritom upijajući CO₂ i proizvodeći korisnu biomasu.
Projekt A3PhyCoTox testira ove alge u laboratorijima i računalnim simulacijama, s ciljem stvaranja novog, ekološki prihvatljivog načina pročišćavanja industrijskih voda. 'Alge su naši tihi saveznici. Nevidljive oku, a moćne u svojoj sposobnosti čišćenja i transformacije', objašnjava dr. sc. Maria Blažina.

Morski laboratorij za budućnost

U vrijeme kad oceani sve više pate, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković, kroz svoje timove u Zagrebu, Šibeniku i Rovinju, stvara temelje za razumijevanje, očuvanje i obnovu Jadrana.

'Na Svjetski dan oceana, možda je vrijeme da pažnju s valova i ljetnih razglednica usmjerimo na ono što se događa ispod površine mora i zahvalimo onima koji svakodnevno slušaju more, analiziraju ga, i uče kako ga čuvati. Za nas i generacije koje dolaze', poručuju znanstvenici IRB-a.