U splitskim restoranima i kafićima odvajaju biootpad, ali završi na Karepovcu kao komunalni. Duže vremena ugostitelji apeliraju da se iznađe rješenje problema, čak su i predložili kako, ali bez odaziva. Na koncu je, preko Županijske komore Split organizirana konferencija na temu 'Oporaba biootpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji'.
Joze Tomaš, predsjednik HGK - Županijske komore Split, istaknuo je kako su reagirali na inicijativu poduzetnika koji itekako pokazuju interes za zelenom ekonomijom.
- Ali, spriječeni su jer nemaju partnera - naveo je Tomaš.
Gabrijela Medunić Orlić je u ime udruge Sunce istaknula kako upravo o biootpadu govore protekla dva desetljeća.
- Kompostiranje je jedini mogući način jer biootpad čini 30 do 40 posto otpada, i ako ga ne odvajamo su veliki problemi, kako za građane jer skuplje plaćaju odvoz, ali i za okoliš - jasna je.
Ivica Karoglan, direktor gradske firme Čistoća je naveo kako je cilj konferencije ukazati na probleme i kako se oporabiti ta vrsta otpada.
- Biostabilizatori su rješenje, a trenutačno je to i jeftinija varijanta. Uz to, s obzirom na naša iskustva, pokazalo se da je to najbolje - rekao je.
Najavio je postavljanje biostabilizatora koji će moći 'prožvakati' tri tisuće tona biootpada godišnje. Međutim, minimalno pet bi ih trebalo samo za potrebe Splita, ne uključujući okolne općine i gradove koji odlažu na Karepovcu.
Na upit koliki je vijek trajanja Karepovca, naveo je maksimalno dvije godine.
Kakvo je stanje s biootpadom iz ugostiteljskih objekata je najbolje predočio Danijell Nikolla, poznati vlasnik dva splitska restorana.
- Nama je najbitniji odvoz biootpada, a nema ga. Trenutno se u gradu odvozi karton i komunalni otpad. Više puta sam ja osobno zvao i apelirao da se biootpad odvozi i sprema na pravilan način, ali bez učinka - jasan je Nikolla.
Kako je rekao, u samo startu su u problemu jer nema odvoza.
- Znači, ne možete animirati nikoga razvrstava pa da taj isti otpad završava u isti koš koji nije odvojen i sve je na hrpi. Odvajamo bezveze! - upozorio je na apsurd.
Naveo je i kako stvaraju veće količine biootpada, primjerice preko 300 kila samo kore naranče.
- To je čisti resurs. Parkovi i nasadi s druge strane kupuju kompost! Mi mislimo da je dobro napraviti kružno djelovanje na način da mi odvajamo i dajemo ga Parkovima, oni rade kompost - predložio je splitski ugostitelj.